“Kad se nasilje nad ženama tretira kao nasilje u obitelji i kao prekršaj, onda stradaju obje strane. I žena koja je vrištala će biti kažnjena. Zahtjev je aktivistica da se napravi zakon o nasilju protiv žena i da se posebno u kaznenom zakonu definira femicid. Što je to u odnosu na druge vrste ubojstava? Femicid je, možemo reći, incident koji je predvidiv. Zašto institucije ne žele govoriti o femicidu? Ako se dogodi nasilje i žena ga prijavi pa ponovno prijavi pa i treći put. Onda je negdje sustav zakazao kad žena bude ubijena. U Hrvatskoj je unatrag 20 godina ubijeno 400 žena, od strane bliskih osoba, iz partnerskih odnosa uglavnom”, govori.
Ona kaže da joj se čini kako su neke promjene koje će donijeti novi zakon, čak i one vezane za seksualno nasilje, samo kozmetičke.
“Ne može kazna za silovanje biti tri godine, to je čin koji žene oštećuje za cijeli život”, upozorava.
“Da bismo razumjeli nasilje, moramo govoriti o neravnoteži moći. Živimo u patrijarhalnom društvu, znamo tko ima moć. Patrijarhat je i na štetu muškaraca i na štetu žena. Zakoni ne mogu biti pisani na način da tumačenja mogu biti preslobodna. Vidimo kroz praksu da imamo različita rješenja, da branitelj traži okolnosti koje bi ublažile kaznu nasilniku. Nama treba i bolja strategija i preventivne mjere, a jedna od ključnih stvari je edukacija svih u sustavu, od socijalnih službi do sudaca koji bi trebali razumjeti te odnose moći. Zašto se unaprijed ženama ne vjeruje?”
Borić govori i o slučaju odnošenja žene s prosvjeda i upozorava da policajci imaju vrlo jasne protokole za koje dijelove tijela drže prosvjednike koje odnose i navodi primjer policajaca koji su noseći prosvjednicu držali ruke na njenom spolnom organu dok ona vrišti.
“Nema olakotnih okolnosti za nasilje”, govori Borić podsjećajući na slučajeve u kojima je nasilnicima kao olakotna okolnost uzimano to što su dobri očevi svojoj djeci ili što su bili branitelji.
“Sigurno neće spriječiti nijedno nasilje ako je minimalna kazna za silovanje tri godine”, kaže.
“Danas nema osobe koja neće nositi pojas u vožnji. To nije bilo tako davno. Dok ne promijenimo ideju što znači biti nasilan prema ženama, neće se stvar promijeniti”, kaže.
Slučaj Holy – Milanović
Mirela Holy prozvala je predsjednika Republike Zorana Milanovića zbog slučaja imenovanja veleposlanika i rekla kako je Milanović o tome mislio drugačije u vrijeme kad je on bio premijer. Spomenula je kako je upravo Borić bila zainteresirana za mjesto u Finskoj. Borić kaže kako je tada mislila da je došlo vrijeme da ljudi koji imaju neke druge kompetencije, a nisu karijerni diplomati, da doprinese suradnji Finske i Hrvatske. Kaže kako ni tada, a ni danas, nije točno da se u diplomaciju šalju samo karijerni diplomati. Kaže i kako je jako važno da veleposlanik poznaje zemlju, ljude i kulturu zemlje u koju dolazi, da i na taj način može doprinijeti odnosima.
Borić se osvrnula i na to da je i predsjednik i premijer često nazivaju aktivisticom. “Pa nećemo biti pasivisti u politici, tada sam se javila misleći da mogu doprinijeti i nešto druge, ne samo kao aktivistica. Ali, volim biti aktivistica”, kaže Borić.
