Više od 60 ministara i zastupnika u BiH trenutno obavlja višestruke funkcije, jer je mehanizam za utvrđivanje sukoba interesa zakazao. Dva su prijedloga zakona o sprečavanju sukoba interesa koji su trenutno u proceduri na državnom nivou, ali drugačije gledaju na rješavanje ovog problema. Jedan priprema Ministarstvo pravde BiH, za koji je ministar Josip Grubeša krajem aprila tražio mišljenje Venecijanske komisije. U odgovoru koji je stigao navodi se da je poboljšanje zakonodavstva kako bi se spriječio sukob interesa neophodan korak, ali da se nedostaci trenutnog sistema mogu riješiti samo sveobuhvatnom revizijom zakona.
PREDSTAVA MINISTARSTVA
- Bilo bi poželjno da se kompetencije prebace na državni nivo. Ali, ako je to nemoguće zbog političkih razloga, entiteti i Distrikt Brčko trebali bi ujednačiti zakone i dozvoliti implementaciju kroz instituciju na državnom nivou ili, najmanje, omogućiti da takvo tijelo provodi žalbene postupke, stoji u posljednjem mišljenju Venecijanske komisije.
Obrenka Slijepčević, predsjednica Komisije za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske, smatra da prebacivanje na državni nivo nije moguće zbog zakonskih i ustavnih razloga u BiH, jer inače, govori nam ona, ne bi bilo ni propisano da svaki entitet donese i uredi ovu oblast na svoj način.
Sadašnji zakon je katastrofalan, a rad na njemu je samo predstava Ministarstva pravde BiH, smatra Ivana Korajlić
- Od 2009. godine BiH nije uspostavila stabilan Zakon o sukobu interesa i tijelo za njegovo sprovođenje, pa je čudno da Venecijanska komisija govori o tome. Svi mi koji se bavimo sukobom interesa i koji smo antikoruptivni u svom djelovanju prvenstveno smo strogi prema sebi, a i prema drugima, govori Slijepčević.
Mato Jozić, ministar pravde Federacije BiH, poručio je da svi trebaju raditi na ovom zakonu, jer je to jedan od uslova koje BiH mora ispuniti kako bi postala članica Evropske unije. I Anton Kasipović, ministar pravde Republike Srpske, smatra da svi, upravo zbog nedostataka, trebaju tražiti što bolja zakonska rješenja, pa predlaže Grubeši da razgovara i sa entitetskim ministrima.
Međutim, novom se verzijom zakona o sprečavanju sukoba interesa, smatra Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH, samo pokušava stvoriti privid da se nešto uradilo.
- Prijedlog zakona koji je Ministarstvo pravde BiH poslalo Komisiji, čak u pojedinim dijelovima nudi gora rješenja nego što je to u važećem zakonu. Ono što je novina u odnosu na sadašnji akt su mehanizmi za provjeru tačnosti imovinskih kartona nosilaca javnih funkcija, govori Korajlić za Oslobođenje, ukazujući na to da novom verzijom zakona Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa nije garantovana nezavisnost.
- Oni predlažu da Komisija kao i ova sada bude pod direktnom političkom kontrolom, a ne zadovoljavaju se ni osnovni standardi kada se radi o sprečavanju sukoba interesa i unapređenju transparentnosti i odgovornosti samih nosilaca javnih funkcija, ističe.
Od 2009. godine BiH nije uspostavila stabilan Zakon o sukobu interesa, to na državnom nivou nije ni moguće, govori Obrenka Slijepčević
Kaže kako odranije upozorava da je važeći zakon katastrofalan, te da je rad na njemu samo predstava Ministarstva pravde BiH, koje na naše upite u vezi s ovim nije odgovorilo.
- Ne unapređuju zakon, nego i dalje pokušavaju progurati neka rješenja koja ne ograničavaju nosioce javnih funkcija i kada se radi o nespojivosti funkcija, a i o obavljanju dodatnih poslova. Konstatovala je to i Venecijanska komisija, pa ćemo sad vidjeti hoće li to Ministarstvo pravde BiH zaista uzeti u obzir, govori Korajlić, iskazujući bojazan da će se Ministarstvo uhvatiti samo za ono što im ide u prilog, a to je odvajanje statusa izabranih nosilaca funkcija i imenovanih nosilaca funkcija.
- Kada se radi o BiH, to nije nimalo poželjno, jer bi oslabilo mehanizam za sprečavanje sukoba interesa izabranih nosilaca funkcija. Može se shvatiti i kao poziv da se na isti način relaksiraju propisi na nižim nivoima vlasti, što bi sigurno bilo opasno, kaže Korajlić, napominjući da se mora ići na strožija ograničenja i rješenja.
BLOKADA U DOMU
A nakon što je Venecijanska komisija dala mišljenje na zakon koji je pripremalo Ministarstvo, poslanici SDP-a, Naše stranke i A SDA u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović, Damir Arnaut i Jasmin Emrić zatražili su usvajanje zakona koji su oni pripremili. Radi se prijedlogu koji je u proceduri još od 2017, prošle godine je usvojen u Predstavničkom domu, međutim Dom naroda ga još nije usvojio.
- Brojne su opstrukcije kada se radi o usvajanju tog zakona, iako je bio u skladu sa svim međunarodnim standardima. U međuvremenu su ga pojedini zastupnici upropastili kroz amandmane, ali je mnogo bolji od ovog koji predlaže Ministarstvo, smatra Korajlić.
Uvaženi su amandmani SNSD-a, HDZ-a i SDA, podsjeća poslanik Magazinović, smatrajući da uprkos tome zakon nije značajno izmijenjen.
- Prošao je kontrolu naših međunarodnih partnera koji su ga odobrili, dakle nije ispod crvene linije evropskih standarda. Sve dok imamo takvu vrstu signala, spreman sam kao jedan od predlagača prihvatiti svaki amandman samo da zakon bude usvojen i da ispunimo kriterij za kandidatski status, zaključuje.
