Disciplinska tužba protiv Tadić podnesena je u aprilu ove godine zbog, kako je navedeno za nemar i ili nepažnju u vršenju dužnosti glavne tužiteljice, kao i zbog odbijanja naredbi i zahtjeva VSTV-a.
Na teret joj se stavlja savjesno zanemarivanje obaveza i naloga VSTV-a da se predmeti tužiocima raspoređuju putem automatskog sistema raspodjele, poznati kao CMS.
Tadić je na čelo Tužilaštva imenovana 2016. godine kao vršilac dužnosti glavnog tužitelja, a tri godine kasnije i zvanično joj je dodjeljena funkcija prve državne tužiteljice. U više navrata su iznesene kritike na rad Gordane Tadić i to je najvećim dijelom zbog lošeg procesiranja predmeta ratnih zločina, visoke korupcije, kao i na tarnsoarenstnost rada ove institucije.
Te kritike su bile i dijelovi izvještaja međunarodnih eksperata. Jedan od takvih izvještaja je i onaj od prošle godine britanske sutkinje Joanne Korner. U njemu je između ostalog zaključeno kako Tužilaštvo BiH nije napravilo napredak na predmetima ratnih zločina u odnosu na 2016 godinu.
Državno Tužilaštvo je ispoštovalo četiri od ukupno 32 date ranije preporuke sutkinje Korner.
Prošle godine u prvih šest mjeseci podignuta je samo jedna optužinica u predmetima ratnih zločina, a ove godine u istom periodu dvije.
Od osnivanja državnog Tužilaštva, od 2003. godine ni jedan glavni tužilac nije dočekao kraj petogodišnjeg mandata.
Trenutno se pred Sudom BiH vodi postupak protiv Tadićkinog prethodnika Gorana Salihovića.
