Pojedini analitičari smatraju da, i pored spomenutog, dvije države nastoje izbjeći eskalaciju, sve dok ne budu otkriveni svi detalji o ovom slučaju.
Khashoggi se vodi kao nestao već deset dana, otkako je posjetio konzulat Saudijske Arabije u Istanbulu kako bi dobio dokumente potrebne za brak. Poznat je po svojim tekstovima u kojima kritizira vlasti u Rijadu, a objavljivani su u američkom listu Washington Post.
Saudijske vlasti tvrde da je Khashoggi napustio njihov konzulat istog dana, a Ankara tvrdi da novinar uopće nije izašao iz kompleksa.
Turski zvaničnici također tvrde, pozivajući se na preliminarne istrage, da su saudijskog novinara u konzulatu ubili pripadnici saudijskih snaga sigurnosti koji su došli u Tursku kako bi ga likvidirali i odmah nakon toga napustili zemlju, što Rijad poriče.
Jana Jabbour, profesorica političkih nauka, izjavila je za AFP kako je ovo vrlo ozbiljno pitanje koje bi moglo dovesti do prekida odnosa između Turske i Saudijske Arabije. Ove dvije države su regionalne sile koje se natječu za sve: za regionalno vodstvo, vjersko vodstvo sunitske zajednice i odnose sa Zapadom, naročito s Washingtonom, dodala je Jabbour.
Pogoršavanje odnosa bespotrebno
Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan je zaoštrio ton u ponedjeljak kada je zatražio od saudijskih vlasti da „dokažu“ tvrdnju da je Khashoggi napustio saudijski konzulat. Suzdržao se od izjava da je Khashoggi mrtav, rekavši kako će čekati službenu istragu.
Khalil Jahshan, izvršni direktor Arapskog centra u Washingtonu, kaže da se oklijevanje Rijada i Ankare u iznošenja onoga što misle o ovom događaju može protumačiti jedino time da žele izbjeći bespotrebnu eskalaciju situacije. Dodaje da su „stvari vrlo ozbiljne. Radi se o kršenju suvereniteta države, s tim da dvije države ne žele ugroziti sigurnosne i političke interese koji ih spajaju“.
Profesorica Jana Jabbour je dodala da „Erdogan ne želi ući u izravno sučeljavanje s Rijadom prije nego što bude uvjeren u stavove i podršku drugih zemalja“.
Odnosi između Saudijske Arabije i Turske nisu toliko čvrsti, i prije bi se mogli nazvati krhkim. Ankara je pružila svoju punu podršku Kataru kada su Saudijska Arabija, Bahrein, Egipat i Ujedinjeni Arapski Emirati nametnuli blokadu i prekinule svoje odnose s ovom državom u junu prošle godine.
Rijad oprezno posmatra i dobre odnose koje povezuju Erdoganovu Tursku i Muslimansko bratstvo, koje Rijad i njegovi saveznici smatraju „terorističkom organizacijom“.
Turska izbjegava napade na Saudijsku Arabiju vezano za zaljevsku krizu i druga regionalna pitanja, fokusirajući se u svojim kritikama na UAE.
Galip Dalay, stručnjak instituta Brookings, kaže da je Turska počela praviti razliku između Saudijske Arabije i Emirata u svojim kritikama. Turska je dosta blaža u izražavanja svog nezadovoljstva kada se obraća Saudijskoj Arabiji, „no smatram da će se to vjerovatno promijeniti nakon slučaja Khashoggi“.
Katar kao alternativa
Dalay smatra da Ankara ne želi ostaviti utisak da pokušava „ispolitizirati“ ovaj slučaj, zbog čega trenutno čeka na rezultate istrage, nakon kojih će iznijeti svoje političke stavove.
Međutim, može li Turska priuštiti sebi prekid odnosa sa Saudijskom Arabijom u vrijeme kada njena ekonomija usporava i kada očekuje povećanje broja turista koji dolaze iz Zaljeva?
Dok ekspert Jahshan smatra da „ove dvije države ne mogu priuštiti sebi da izgube jedna drugu imajući u vidu preklapajuće interese u regiji“, Dalay kaže kako ne vjeruje da je „između Turske i Saudijske Arabije mnogo novca u igri“.
Jabbour, pak, ističe da se „uloga Katara kao alternative Rijadu sve više povećava“, dodajući da „Katar podupire turski budžet, ulaže u tursku ekonomiju i politički podržava Ankaru“.
