Pad nataliteta i odlazak mladih u inostranstvo u potrazi za boljim životom, samo su neki od razloga što iz godine u godinu na fakultetima imamo sve manje upisanih studenata.
Zemlje poput Slovenije čine sve da privuku naše studente na svoje univerzitete omogućavajući im gotovo pa besplatno studiranje, jer su oni deficitarni sa studentima. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, na visokoškolske ustanove u Federaciji BiH u 2016./2017. godini upisano je ukupno 27.946 studenata, što je devet posto manje u odnosu na raniju akademsku godinu.
Univerzitet u Bihaću akademske 2007/08 je imao upisanih 4.881 studenta, a sada je oko 3.000 studenata.
– Kada smo radili neke analize primijetili smo da se broj studenata iz godine u godinu smanjuje. Posebno prošle godine je bio smanjen broj u odnosu na prethodne. Ali, kod nas se to odrazilo zbog devetogodišnjeg školovanja. Recimo, ove godine imamo više maturanata. Prošle godine ih je bilo 1.300 maturanata, a ove godine imamo 2.000. Ali ipak, narednih godina će se osjetiti pad broja studenata jer je to evidentno kod upisanih učenika u prve razrede srednjih škola – govori nam Dženana Gačo, prodekan za nastavu i studentska pitanja Univerziteta u Bihaću.
U Sloveniji gotovo besplatno školovanje
Gačo objašnjava kako je broj srednjoškolaca u ovom kantonu 9.500, dok je prošle godine bilo 9.700, pretprošle 10.500, a 2014. godine je bilo 11.600 učenika.
– Kada je riječ o smanjenju broja studenata na našem univerzitetu, spomenula bih još nešto, a što je veliki problem. Naime, naša država ima potpisan ugovor sa Slovenijom. Naši studenti odlaze u Sloveniju za nekih 20-30 eura. Imamo čak i kolega čija su djeca otišla tamo, da za 30 eura upišu fakultet. Imaju tamo besplatno školovanje. Dom imaju obezbijeđen. Mi nemamo tih nekih pratećih resursa koji trebaju studentima. A Slovenija daje besplatno školovanje jer oni nemaju svojih studenata, pa traže naše studente – kaže Gačo.
Dodaje kako su iz Slovenije ove godine slali autobuse, plaćali ih da dovoze učenike sa prostora USK na dane otvorenih vrata njihovih univerziteta, na njihove fakultete.
– Njima se i to isplati. A mi nailazimo na probleme kada želimo zainteresirati srednjoškolce za naše fakultete, nema podrške ustanova. Možda je izuzetak ova godina, pa smo imali podršku resornog ministarstva. Omogućili smo učenicima sa našeg kantona da posjete fakultete. Boravili po cijeli dan na fakultetima, u laboratorijama, jednu aktivnu posjetu smo imali. Država mora nešto učiniti da zadrži mlade. Jer, ovdje primjera radi jedan ljekar ima plaću 1.500 KM, a vani i do 4.000 eura. Mladi se lako odlučuju na promjene i brzo se prilagođavaju – rekla je Gačo.
I na Univerzitetu u Tuzli su nam kazali kako je evidentno smanjenje broja studenata kod upisa u prve godine fakulteta.
– Sada imamo oko 3.000 studenata a recimo, pet godina unazad ih je sigurno bilo za hiljadu više. Razlozi su višestruki. Uglavnom, smanjen je natalitet, odlazi se vani u potrazi za boljim životom. Jer, kada vidite da je manje upisanih prvačića, u prve razrede srednjih škola, logično je da ćemo imati i manje studenata. Ali eto mi smo ponudili nove studijske programe, tako da je moguće da bude veći interes onih koji uopće nisu ni namjeravali ići na fakultet – rečeno nam je na Univerzitetu Tuzla.
Demografski pad i migracije
Prema podacima koje smo dobili na Univerzitetu u Sarajevu, u akademskoj 2017/2018. godini upisano je 3.811. studenata, 2016/17. ih je bilo 5.302, dok je 2015/16. taj broj iznosio 6.344 studenta.
– Mogući razlozi smanjenog broja prijavljenih kandidata za upis na fakultete i akademije Univerziteta u Sarajevu u akademskoj 2017/2018. godini objektivne su prirode i na njih se ne može utjecati. A nastali su usljed prelaska s osmogodišnjeg na devetogodišnje obrazovanje, demografskog pada, migracije, te nelojalne konkurencije dijela privatnih fakulteta – rečeno nam je na Univerzitetu u Sarajevu.
