Sladić je pojasnio kako nas u periodu od 10. do 18. augusta očekuju vrlo visoke dnevne temperature zraka uslovljene jačanjem termobaričkog grebena sa sjevera Afrike, a najviša odstupanja u odnosu na referentni niz 1991-2020 su na Balkanskom poluostrvu (za 5 do 9 °C), prema dostupnim prognozama Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF).
Razlog je, pojasnio je dodatno, omega blok sistem, odnosno polje visokog zračnog pritiska u blizini Rumunije, uklješteno između ciklonalnih polja sa zapada (južno od Islanda), i istoka (preko Urala).
Zašto će ovaj val vrućine biti izražen?
Naglasio je i da će ovaj toplotni val biti izražen, pojašnjavajući i razloge.
“Suh zrak. Anticiklonalno polje smješteno istočnije od nas ponaša se poput poklopca koji pritišće podlogu, kompresujući zrak koji se spušta s visine prema podlozi te time odstranjuje oblačnost od izvora zagrijavanja, držeći oblake daleko od naših područja, dok je tačka rosišta je niža zbog kojeg jači osjet sparine može izostati usljed niže relativne vlažnosti zraka.
Suha podloga. Kako bitnijih padavina nije bilo u proteklom periodu, izuzev tek lokalno u vidu prolaznog pljuska, Sunčeva energija se ne koristi za evaporaciju, već uveliko za zagrijavanje podloge. Senzibilni osjetni tok bit će jači u odnosnu na latentni, doprinoseći bržem zagrijavanju tla.
Spojni učinci mora, kopna i zraka (coupling efekti). Suho tlo, suh zrak i marinski toplotni val u Sredozemlju. Kombinacija je koja smanjuje noćno izračavanje, budući da okolna toplota mora djeluje kao radijator koji otpušta toplotnu energiju, doprinoseći višim temperaturama zraka u kasnim večernjim i ranojutarnjim satima, ali i vertikalnim profilima koji će ubrzo imati usklađene konvektivne granične slojeve nalik onima na sjeveru Afrike, pogotovo pred sami vrhunac”, naveo je Sladić.
Jutarnje temperature zraka u narednom periodu većinom će biti od 19 do 26, na jugu Hercegovine do 29, a dnevne od 35 do 40, na jugu i sjeveru Bosne i Hercegovine lokalno do 42 °C.
