Od tog iznosa, 2,95 milijardi KM otpada na personalne transfere (novčane doznake iz inostranstva), a na ostale tekuće transfere, u koje spadaju i penzije iz inostranstva, 1,34 milijarde KM, kazali su Feni u CBBiH.
Iznos personalnih transfera povećan je u prošloj godini za 9,66 posto u odnosu na kraj 2018. godine kada su ovi transferi iznosili 2,69 milijardi KM.
Iz inostranstva je u BiH, što se tiče novčanih doznaka, 2015. godine stiglo 2,37 milijardi KM, 2016. godine 2,43 milijarde KM, a 2017. godine 2,64 milijarde KM.
"Iz ovih podataka je očito da postoji trend kontinuiranog povećanja obima doznaka koje bh. dijaspora šalje prema BiH", kazali su u Centralnoj banci BiH, dodajući da ne raspolažu podacima iz kojih zemalja dolazi najviše ličnih doznaka.
Senad Šepić, predsjednik Nezavisnog bloka duže vremena traži promjenu odnosa bh. vlasti i institucija prema bh. dijaspori i našim ljudima koji žive i rade vani. Šepić se jako založio za ukidanje karantena i samoizolacije od 14 dana za bh. građane koji rade i žive vani, a u posljednje vrijeme aktivno radi i na tome da se ulazak omogući i za one ljude koji su porijeklom iz BiH, a danas imaju strana državljanstva. Značajan broj je i takvih ljudi, koji su, najčešće iz ekonomskih razloga uzeli državljanstva drugih zemalja.
Prema posljednjim objavljenim podacima Agencije za statistiku BiH, BDP za 2019. godinu je 35,026 milijardi KM.
"Ukoliko to uporedimo s ukupnim transferima iz inostranstva dobijamo da je udio ukupnih transfera iz inostranstva 12,24 posto BDP-a. Ako posmatramo samo novčane doznake iz inostranstva, njihov udio je 8,42 posto u BDP-u", navode iz CBBiH.
Analitičari se slažu da doznake dijaspore "popravljaju socijalnu sliku", te doprinose očuvanju stabilnosti domaće ekonomije. Procjenjuju da doznake iz inostranstva od naše dijapore najviše stižu iz zemalja zapadne Evrope, odnosno Njemačke, zatim Skandinavije, Sjeverne Amerike i nešto manje iz Australije.
