Naime, tokom jula ove godine došlo je do značajnog skoka cijena električne energije, koje se ovih dana kreću i po 500 eura/MWh.
Kako kaže predsjednik strukovne organizacije elektroenergetičara BiH (CIGRE) Edhema Bičakčića, najviše je doprinio skok cijene prirodnog gasa i nafte, ali i sadašnja sušna hidrologija.
Zato mnoge države vrše skladištenje energije u bilo kom obliku, kako bi što spremnije dočekale predstojeću grejnu sezonu. To je i poruka našim vlastima, kako je istakao Bičakčić, da u pogledu osiguranja energije za narednu zimu slijede države u okruženju.
Fizički obim izvoza električne energije iz Bosne i Hercegovine u prvom polugodištu iznosio je 3.5 TWh i manji je za 22 posto u odnosu na isti period prošle godine. Kada se posmatra uvoz električne energije, u prvom polugodištu ove godine, iznosio je 1.5 TWh i praktično je na nivou iz istog perioda 2021. godine.
Izvoz električne energije u prvom polugodištu ove godine je bio 700 miliona KM , što predstavlja porast od 84 posto u odnosu na isti period lani.
Ove godine trebalo je izdvojiti za 33 posto više novca u odnosu na isti period prošle godine, uprkos tome što je fizički obim uvoza struje ostao isti kao prošle godine.
Sagledavajući izvoz i uvoz električne energije, kako je naveo Bičakčić, onda neto finansijski bilans za prvo polugodište u trgovanju električnom energijom iznosi više od 620 miliona KM, u korist Bosne i Hercegovine.
