Govoreći o konceptu "građanske Federacije BiH", te o mogućnosti da se "na Bošnjake izvrši pritisak", Zovko je kazala:
"Ukoliko gradite čitav mit u Bosni i Hercegovini na povijesti stradanja naroda, na povijesti genocida, na povijesti žrtve, vrlo je teško jednoj Nizozemskoj reći 'NE' konceptu koji vi zagovarate. Niko se još uvijek nije zadubio… Osobito što su oni bili u Srebrenici. Belgija zbog svojih osobnih razloga, jer se ne žele suočiti s nekim problemima njihovog federalizma. Njemačkoj zbog čitave populacije Turske. Imate brojnu populaciju Turske koji smatraju da Bošnjacima treba pomoći“, kazala je Zovko.
"Oni ne žele u EU"
Inače, Zovko je kroz intervju nastojala bosanske Srbe na čelu sa Miloradom Dodikom povezati sa Rusijom, a Bošnjake naglašeno sa Turskom „kao zaštitnikom“, tvrdeći da ni Bošnjaci, ni Srbi ne žele u Europsku uniju (EU), zaboravljajući svjesno veze svojeg partijskog šefa i „zaštitnika“ Dragana Čovića sa Rusijom i zalaganje za više utjecaja Moskve u BiH.
Zovko je objašnjavala da su Hrvati jedini istinski državljani EU, te da se EU mora zauzeti za njih. Ona je dodala da se Hrvatskoj zamjera što brine o svome narodu u BiH, iako je to i sigurnosno pitanje "ako vi imate propalu državu na svojim granicama".
Asimiliranje ili odlazak
"Davno je jedan međunarodni predstavnik, mislim da je bio Petrich, rekao da se Hrvati trebaju asimilirati ili otići jer imaju Hrvatsku", kazala je Zovko.
S obzirom na to da se Hrvati i Bošnjaci ne mogu dogovoriti oko izbornog zakona, Dodik je na neki način postao "saveznik iz nužde" Hrvatima. Kaže da je postavljala pitanje europskim zvaničnicima zašto se niko nije upitao „što je Hrvate dovelo u poziciju da traže partnerstvo sa Dodikom“.
Ne zna se ko će izdržati
Usporedila situaciju u BiH sa onom u Libanonu, gdje se koalicionim odnosima gradi stabilnost.
"To je veliki uteg koji se nije mogao razumjeti. Tamo nikao nikog ne voli. Nema iskrenog savezništva, ni ideološko-stranačkog. Stanje zamrznutog mira. Ustav nije riješen. Ne zna se ko će izdržati. Ne zna se, još uvijek, kakav će biti krajnji ishod. U ovom trenutku Dodiku odgovara da se Hrvati bore sa Bošnjacima na međunarodnoj sceni. Jer on uvijek govori da će se sve okrenuti prema njemu", dodao je.
Zovko napominje da su kroz zadnjih 25 godina Hrvati u BiH "potisnuti kako bi postali manjina" te izgubili sve ono što su stekli Daytonsko-pariškim mirovnim sporazumom.
"To je otežalo njihov položaj, na svakom koraku imate jedan veliki lobi koji apsolutno vraća čitavu retoriku na stanje rata, jedino im kriza odgovara da zadaju taj zadnji udarac za Hrvate te da dovedu Federaciju na istu razinu na kojoj je Republika Srpska – dva entiteta koji će polako razdvojiti Bosnu i Hercegovinu. To je veliki uteg. Postoji stanje "zamrznutog mira" gdje ustav nije riješen, a ne zna se tko će izdržati u toj igri i kakav će biti krajnji ishod. U ovom trenutku Dodiku odgovara da se Hrvati bore s Bošnjacima na međunarodnoj sceni“, rekla je Zovko.
Na podsjećanje da Bosnu i Hercegovinu najesen očekuju novi izbori, s ili bez novog izbornog zakona, Zovko nije htjela odgovoriti na pitanje da li Hrvati bojkotirati izbore.
"Premijer Andrej Plenković je na protekloj sjednici Europskog vijeća ishodio zaključke da do promjene izbornog zakona treba doći i da se treba učiniti posljednji korak kako bi se izbori održali prema izbornom zakonu, koji je prilagođen presudama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i međunarodnih sudova, podsjetila je zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko te dodala da izjave Bakira Izetbegovića nisu na tom tragu.
Odustaje se od napora europske i američke administracije i da se ne želi se ići u taj posljednji korak prema pregovorima. Ja još uvijek gajim nadu da postoji dobra volja i snage u BiH koje vide u tom naporu EU da će se naći snage sa strane bošnjačkih partnera u Federaciji BiH da se organizira posljednji susret“, rekla je kaže Zovko.
Građanska komponenta postoji
Putem Skype veze javio se i Milan Sitarski, predstavljen kao neovisni analitičar i član stručnog tima Instituta za društveno-politička pitanja u Mostaru, koji je blizak strukturama HDZ-a BiH. U Federaciji BiH, kaže Sitarski, postoji građanska komponenta koja se stalno prešućuje.
"I na državnom i na federalnom nivou, a to su zastupnički domovi koji se biraju po načelu jedan čovjek, jedan glas. Nitko ne negira da to tako treba biti, ni Dodik. S druge strane, postoji druga vrsta organa vlasti, ona namijenjena predstavljanju konstitutivnih sastavnica. To dvojstvo organa tijela vlasti koje postoji u BiH, kao i u svakoj federaciji na planeti, se prešućuje.
Postoji tendencija da se hrvatsko zalaganje za federalizam predstavlja kao separatizam, a negira se činjenica da nitko ne osporava postojanje zastupničkih domova. Praktički su separatizam i unitarizam u BiH u nekoj vrsti funkcionalne simbioze koja vodi produbljenju dvoentitetske podjele, i dovodi do potpune disfunkcionalnosti Bosne i Hercegovine", zaključuje Sitarski.
