Nekontrolisana sječa drveta dovela je do devastacije zaštićene zone planine Konjuh, tvrde aktivisti okupljeni u tuzlanskom pokretu Karton revolucija. Nadležne pozivaju na hitnu reakciju jer su razmjere štete sve veće, što je vidljivo i na satelitskim snimcima.
Okupljeni u pokretu Karton revolucija pozvali su sve nadležne institucije, ali i pojedince da stanu u kraj nelegalnoj sječi šuma u Tuzlanskom kantonu, posebice prekomjernom izvlačenju drveta na lokalitetu planine Konjuh. Satelitski snimci zaštićenog pejzaža, a koji su u posjedu pokreta, pokazuju razmjere štete koja je već nanesena ovoj planini.
Član Karton revolucije Adi Selman u razgovoru za Klix.ba kaže da se od prekomjerne sječe drveta uništavaju izvori i zagađuje priroda, narušavaju se ekosistem i razvaljuje posljednje značajno prirodno okruženje Tuzlanskog kantona.
Ozakonjena devastacija
"Sječa šume na planini Konjuh se realizuje na osnovu desetogodišnjeg plana čiji ciklus ističe u ovoj godini. Kada se kreirao trenutni plan, niko nije konsultovao lokalne zajednice, Javnu ustanovu Zaštićeni pejzaž Konjuh, niti bilo koju drugu relevantnu instituciju koja je morala biti uključena u proces. Tako je u praksi stvorena situacija da je sječa šume prilagođena interesima pojedinaca koji imaju ogromnu finansijsku korist od eksploatacije drveta i na taj način ozakonjena", kaže nam Selman.
Ovaj propust je, kako navode iz Karton revolucije, uočen, tako da je izmjenama zakona u 2017. godini utvrđeno da u budućem planiranju moraju biti uključene sve relevantne institucije. Međutim, sječa šume se i dalje vrši po starom sistemu koji ostavlja nezamislive posljedice po ekosistem Konjuha.
"Pored katastrofalnih zakonskih rješenja, najveći problem prilikom nezakonite eksploatacije su jasne indicije na velike razmjere korupcije koju vrše pojedinci unutar sistema. Zaštićeni pejzaž godinama nema dovoljno nadzornika koji bi mogli ispratiti sam proces, u sječu šume se masovno uključuju privatne firme koje u pravilu izvoze sirovinu sa planine pod izgovorom nedostatka mehanizacije, sjeku se maksimalno dozvoljene količine a pri tome Šume TK posluju u minusu. Također se izbjegava sanitarna sječa", ističe Selman.
Sve navedeno je, kako ustvrđuju aktivisti, samo jedan dio anarhije koji jasno oslikava stanje u kojem se uništava planina Konjuh, a pri tome država nema nikakve koristi jer sve institucije uključene u proces posluju u debelom minusu.
Posljedice vidljive i u Banovićima
Problem koji se vezuje za Konjuh traje od 2013. godine, odnosno od početka važenja šumsko-privredne osnove koja je i trenutno na snazi. Posljedice se već odražavaju i na općinu Banovići, koja se susreće sa redukcijama pitke vode.
"Razmjera štete se možda i najbolje vidi na sateliskim snimcima iz 2018. i 2020. godine, a istinski se bojimo kakve ćemo snimke dobiti za 2022., s obzirom da još uvijek čekamo fotografije za tekuću godinu. Iz Javne ustanove Zaštićeni pejzaž Konjuh godinama upozoravaju na velike štete koje donosi prekomjerna sječa šume, ali iz navedene institucije nisu je u mogućnosti obustaviti jer je ozakonjena šumsko-privrednom osnovom. Tačni razmjeri ekocida se trebaju tek utvrditi u narednom periodu", kaže nam Adis Jahić, član Karton revolucije.
Izlaskom na teren i uz konsultacije sa relevantnim stručnjacima, iz tuzlanskog pokreta su utvrdili da je trenutni odnos prema planini Konjuh izazvao veliki ekocid i nemjerljive posljedice na prirodni ekosistem. Iz Karton revolucije nadležnima su dostavili 20 konkretnih pitanja čiji odgovori ukazuju na navedenu probleme.
"Pored navedenog poslali smo urgencije za hitne sastanke svim relevantnim institucijama od kojih su već neke pozitivno odgovorile. Sastanke sa nadležnim institucijama želimo iskoristiti i kako bi ustanovili koji pojedinci i institucije žele raditi u cilju zaustavljanja korupcije a koje djeluju u interesima zaštite trenutnog stanja", kaže nam aktivistica Lejla Bašić.
Zaštićeni pejzaž Konjuh je podijeljen na A, B i C zonu zaštite. Trenutno je u B i C zoni dozvoljena sječa šume, a iz Karton revolucije tražit će proširivanje A zone na B1 zonu i na taj način osigurati da se u potpunosti zabrani ovakav vid sječe šume u narednih 10 godina. Također, aktivisti žele pomoći Javnoj ustanovi Zaštićeni pejzaž Konjuh u uspostavi kvalitetnog sistem nadzora, s obzirom da nemaju dovoljno uposlenika.
"Treća, ali ne i manje važna mjera je pokretanje krivičnih postupaka protiv odgovornih za dosadašnje propuste jer zaista nam je nevjerovatna činjenica da postoji čitav niz zapisnika i drugih relevantnih akata koji daju ozbiljne indicije na nezakonite radnje, a koje niko nikada nije procesuiran", ističe Selman.
Izvorne prirodne vrijednosti
Konjuh je planina smještena u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, a omeđena je rijekama Seona, Turija, Litva i Oskova na sjeveru, Gosteljom na sjeveroistoku te Krivajom na jugu i zapadu.
Zaljubljenicima u prirodu posebno su privlačni vrhovi Varda, Zidine, Šuplji Javor, Vina Kruška, Suho Drvlje, Zidine, Brezina, Vrh Konjuha, Bijeli Vrh i Zečiji Rat na jugozapadnom grebenu Smolin.
U šumskim predjelima Konjuha od divljači se mogu naći mrki medvjed, srna, divlja svinja, vuk, lisica, vjeverica, tetrijeb, dok su u potocima i rijekama zastupljeni pastrmka i potočni rak.
S ciljem zaštite i očuvanja izvornih prirodnih vrijednosti Konjuha, Skupština Tuzlanskog kantona 2009. godine usvojila je Zakon o proglašenju dijela područja planine zaštićenim pejzažom Konjuh. Riječ je o pretežno šumskom području, površine 8.016 hektara, koje se nalazi na dijelovima tri općine, odnosno Banovića, Kladnja i Živinica.
