Velike odluke zahtijevaju konsenzus, a kada to ne uspije, zemlju muči politička paraliza koja traje godinama.
Izrael od jučer žestoko napada ciljeve Hezbolaha u Libanu. Iako tvrde da napadaju samo Hezbolah, nacionalni konsenzus u Libanonu je kako je ovo atak na cijelu zemlju.
Razlike u razmišljanju i stavu prema odnosima s Izraelom postoje između vlade Libanona koja generalno ima umjereniji stav, te šijitske militantne skupine Hezbolah koju podržava Iran, a koji de facto poziva na uništenje Izraela. Rat u Gazi koji je počeo 7. oktobra prošle godine samo je pojačao napetosti, s obzirom da Hezbolah gaji prisne odnose s tamošnjom palestinskom militantnom skupinom Hamas.
Postavlja se tako pitanje ko uopće vlada Libanonom? Zapravo, nitko ne upravlja Libanonom, piše u analizi BBC.
Hezbolah je moćna politička opcija
Predsjednika trenutno nemaju, dok premijer Najib Makiti dolazi iz sekularističke stranke koja ne dijeli stavove islamističkog Hezbolaha. Politički sustav Libanona podrazumijeva konsenzus oko najvažnijih odluka, pravo veta te reprezentativnost najbrojnijih religijskih skupina (sunita, šijita i kršćana).
Velike odluke zahtijevaju konzenus
Velike odluke zahtijevaju konsenzus, a kada to ne uspije, zemlju muči politička paraliza koja traje godinama. Hezbolah kao predstavnik šijita ima velike paravojne snage, ali također sudjeluje u izborima i vladi. Jedna je od najvećih i najpopularnijih stranaka u zemlji. Hezbolah i njegov šijitski saveznik Amal imaju pravo veta na najvažnije odluke u Libanonu, kao vodeće političke opcije među šijitima.
U takvom političkom okruženju česta je paraliza vlasti i institucija, pa stoga nije čudno što se stavovi službene libanonske vlade ne poklapaju s onima Hezbolaha. Libanonski ministar gospodarstva danas je upozorio Hezbolah da se prestane "kockati u sukobu s Izraelom", misleći vjerojatno na daljnju eskalaciju koja bi, kako kaže, mogla imati "nesagledive posljedice".
