U parlamentarnu proceduru su poslana dva federalna zakona i na tome se ostalo. U zdravstvenom sektoru nargila je u kategoriji duhanskih proizvoda koji oštećuju zdravlje, kategorična je dr. Ramić-Ćatak, prenosi Oslobođenje.ba.
U Bosni i Hercegovini posljednjih godina sve više se otvaraju nargila barovi u kojima su konzumenti većinom mladi, čak i osnovci koji satima udišu ovakvu vrstu duhanske prerađevine. Mada nadležni, a prije svih zdravstveni radnici, ukazuju na alarmantno stanje, posebno kada se imaju u vidu činjenice da trenutno u Federaciji BiH ima 100-150 otvorenih nargila barova. Kantonalnim inspekcijama su u ovim slučajevima vezane ruke, jer zakonska rješenja su još u formi nacrta, a svjedoci smo činjenice da vlast na federalnom nivou još nije konstituisana. Po svemu sudeći, ovaj zakonski vakuum mnogi koriste, a nargila barovi niču kao gljive poslije kiše i rade do kasno u noć.
Nepoznat sastav
Prof. dr. Zehra Dizdarević, alergolog i pulmolog, naglašava za Oslobođenje i TV1 kako je nargila veoma opasna za ljudsko zdravlje, a posebno kada se ima u vidu da njen sastav niko ne zna. Često se susreće sa roditeljima i mladim ljudima kojima nastoji pomoći. Vrlo je zabrinjavajuće što djeca u osmogodišnjoj školi idu u nargila barove. U razgovoru sa tim mladim ljudima nijedan nije rekao da nargilu uzima kratki period, da je uzima pola sata, nego je svi oni uzimaju duže. Kada dođu na ljekarski pregled, prvo je primjetan bronhitis, zatim vlažna pluća, jak iskašljaj, pregled može trajati i sat, nakon čega ljekari uključuju terapiju.
“Prilikom konzumacije nargile, morate imati jak udisaj. Tada se kod takvih osoba momentalno može dobiti kvazitorno izhemična kriza u mozgu, a promuklost je momentalna. Stoga, svi koji upražnjavaju nargilu imaju promukli glas, često su skloni bronhitisima, treće, vrlo puno iskašljavaju, taj iskašljaj se zarazi još nekom bakterijom, virusom, gljivicom i on bude tamnije boje od žute do zelenkaste i veoma je rijetko taj iskašljaj kod takvih pacijenata bjelkast i pjenušav”, naglašava dr. Dizdarević.
Dodaje kako konzumacija nargile sve više postaje globalni zdravstveni problem, u čije rješavanje se moraju svi uključiti - od inspekcije do zdravstvene struke.
U Udruženju nargila barova FBiH nisu zadovoljni zakonskim rješenjem i u formi nacrta jer on, kako kažu, zabranjuje nargilu kao osnovno sredstvo za rad.
“Zalažemo se da u zakonskoj regulativi nargila bude dozvoljena pod određenim uslovima. S tim da se zabrani najrigoroznijim kaznama boravak maloljetnih lica u nargila barovima, čak i njihov ulazak. Mi smo za dvozonske ventilacije, za odvajanje carinskog broja između nikotinskog proizvoda, sada je to sve pod jednim carinskim brojem i duhan i rezani duhan i smjesa za nargilu, za visoke sanitarne uslove, za jednokratna crijeva, za jači inspekcijski nadzor”, kaže Anera Husić, te naglašava da se napravi modus varijanta kako nargila ne bi u zakonskim rješenjima bila zabranjena, jer, kako kažu, ona u svijetu nije nigdje zabranjena.
Tokom javne rasprave o nacrtu pomenutog zakona, svaki prijedlog Udruženja nargila barova FBiH bio je odbijen. Zato iz Udruženja apeluju na nadležne institucije da ne dođe do isključive zabrane nargile, koja je osnovni proizvod ovih barova. Podsjećaju da svake godine na mjesečnom nivou vlasnici nargila barova uplaćuju doprinose za mnoge radnike koje zapošljavaju.
“Mi smo za strožiju zakonsku regulativu, za pojačan inspekcijski nadzor, pristajemo na takse, na sve pristajemo, ali ne pristajemo na to da nargila bude zabranjena”, naglašava Husić.
To je ćeif
Obilazeći nekoliko sarajevskih nargila barova, uviđamo da su i tokom dana veoma posjećeni, dok su u noćnim satima puni gostiju koji konzumiraju nargilu. Jedan od njih, po imenu Amir, kazuje: “Nargila je za mene neka vrsta ćeifa, opušta me, odmori me, poslije napornog dana, naporne sedmice, malo me vrati u život”.
I njegov kolega Haris tako razmišlja. Tvrdi da je to samo dio opuštanja.
“Isto kao kafa s prijateljima. Kada pušimo šišu, to je ćeif, nije neka ovisnost, ja nisam nikad osjetio neku ovisnost”, poručio je on.
