RAST OD 300 ODSTO
Broj slučajeva malih boginja ili morbila, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), porastao je za 300 odsto u prva tri mjeseca 2019. u poređenju s istim periodom prošle godine, usred sve veće zabrinutosti oko uticaja antivakserske kampanje koja se posebno širi preko društvenih medija, piše Gardijan (The Guardian).
SZO navodi da su podaci o rastu preliminarni i nepotpuni, ali da jasno ukazuju na trend, sa zabilježenim stalnim rastom u svim regionima u svijetu, dodaje britanski list i ističe da se male boginje, premda veoma zarazne, mogu spriječiti, ali da SZO već neko vrijeme upozorava na smanjenje stope vakcinisanja u svijetu.
Mada postoje mnogi razlozi za pad u stopi vakcinisanja, uključujući probleme sa snabdijevanjem i sukobima u nekim dijelovima svijeta, postoji ozbiljna zabrinutost o širenju anktivakserskih dezinformacija, što je dovelo do, kako stručnjaci za javno zdravlje kažu, “oklijevanja s vakcinama”, podvlači list.
Širom Evrope, gdje je došlo do velikog pada u imunizaciji, internetom se šire teorije zavjere i priče protiv farmaceutske industrije, ukazuje Gardijan i dodaje da se u nekim zemljama, uključujući Italiju i Francusku, populistički političari zalažu za pravo roditelja da ne vakcinišu djecu, mada je imunizacija od 95 odsto neophodna da se od bolesti s potencijalno ozbiljnim posljedicama, zaštite ugrožena djeca koja se ne mogu vakcinisati zbog problema s imunim sistemom.
Zasad je, prema SZO, ove godine u 170 zemalja zabilježeno 112.163 slučaja, dok je prošle godine u 163 zemlje bilo 28.124 slučaja. Afrički region, koji je manje pokriven vakcinisanjem od drugih dijelova svijeta, imao je najveći porast u odnosu na prošlu godinu – 700 odsto. Unicef je, dodaje Gardijan, saopštio da je prošle godine 98 odsto zemalja imalo veći broj slučajeva malih boginja nego prethodne.
ZNAČAJAN RAST OBOLJEVANJA U SAD
Značajan rast oboljevanja malim boginjama je zabilježen i u SAD. Prema podacima američkog Centra za kontrolu i sprečavanje bolesti (CDC), prošle nedjelje je sa 90 novih slučajeva zabilježen najveći nedjeljni porast u godini, prenosi CNN koji takođe ističe da stručnjaci ukazuju na jedan razlog ovogodišnje velike pojave malih boginja – moć anktivakserskog pokreta.
Sa 555 oboljevanja, 2019. godine je druga po broju slučajeva malih boginja u SAD u poslednjih 25 godina, a godina još nije došla ni do pola, ističe CNN i podsjećajući na podatke o više od 110.000 slučajeva u svijetu, ukazuje da bi broj mogao biti veći pošto SZO procjenjuje da se manje od jednog od 10 slučajeva prijavi agenciji. Ukrajina, prema tim podacima, ima najveći broj slučajeva u posljednjih 12 meseci – više od 72.000, poslije čega slede Madagaskar i Indija sa 69.000 i 60.000.
Jedno od 1.000 djece s malim boginje dobija encefalitis ili zapaljenje mozga što može dovesti do konvulzije i ostaviti dijete bez čula sluha ili s teškoćama u mentalnom razvoju, a jedno do dvoje djece i umire od malih boginja, ukazuje CNN, dodajući da su, prije nego što je vakcina za male boginje postala dostupna 1963, od te bolesti umirale stotine, dok je hospitalizovano 48.000 ljudi svake godine.
Broj slučajeva malih boginja u SAD se 1994. drastično smanjio na 963 slučaja, da bi 2000. bolest bila proglašena eliminisanom, što znači da se kontinuirano ne prenosi više od 12 mjeseci, dodaje CNN i ukazuje da američki CDC preporučuje dvije doze MMR vakcine (male boginje, zauške i rubeole) – prva od 12 do 15 mjeseci starosti, a druga kada je dijete staro četiri do šest godine. Prva doza daje zaštitu od 93 odsto protiv malih boginja a druga 97 odsto.
POLITIČKO ILI MEDICINSKO PITANJE
Većina slučajeva oboljevanja malim boginjama u SAD je u Njujorku, posebno među ultraortodoksnim Jevrejima, ukazuje CNN i prenosi da su zdravstveni zvaničnici u Njujorku saopštili prošle nedjelje da će se u četvrtima zahvaćenim bolešću, svako ko nije vakcinisan na male boginje ili ne može pokazati potvrdu o imunizaciji, suočiti s kaznom od 1.000 dolara.
Brzo rješenje za rast broja slučajeva u Njujorku nije lako, piše portal Politiko (Politico) uz ocjenu da su razlozi za to politički koliko i medicinski.
Moćni glasački blok – ultraortodoksna jevrejska zajednica – uspio je u Njujorku da napravi zaseban sistem gradskih usluga sa sopstvenim ambulantama, školskim autobusima i policijom, ukazuje Politiko, dodajući da je ta izdvojenost uparena s pojavom malih boginja u Evropi i Izraelu – popularnim destinacijama hasidskih Jevreja – dovela do toga da je bilo pitanje vremena kada će se virus otrgnuti kontroli.
Politiko piše da je gradonačelnik Njujorka Bil de Blazio (Bill de Blasio), koji kao član gradskog vijeća predstavlja dio te zajednice, bio popustljiv prema ortodoksnim Jevrejima, ali da je naredio obavezno vakcinisanje u dijelovima četvrti Bruklin, što su kritikovali lideri i izabrani zvaničnici te zajednice kao potencijalno prevazilaženje ovlaštenja vlasti.
Antivaksersko raspoloženje, međutim, nije jedinstveno za ortodoksne Jevreje, i zapravo njeni lideri su pozivali na vakcinaciju, ali uprkos snažnoj kampanji pozivanja, uvjeravanja i pretnji roditeljima, “nepovjerenje u vladu i zabrinutost da vakcine donose više štete nego koristi napravili su značajnu prepreku naporima gradskih zvaničnika da uspore bolest”, dodaje Politiko.
Portal ukazuje da je u njujorškim javnim školama 99 odsto đaka vakcinisano, a 0,25 odsto izuzeto zbog religijskih razloga, a u privatnim školama u koje idu ortodoksni Jevreji, 98 odsto đaka je vakcinisano, dok je dva odsto izuzeto zbog religije. Ali u Viljamsburgu u Bruklinu, gde je dom ultraortodoksne jevrejske zajednice, stopa izuzeća iz religioznih razloga je blizu pet odsto, dok zvaničnici kažu da je u pojedinim školama u Vilijamsburgu i 20 odsto đaka izuzeto od vakcinacije zbog religije.
Prema navodima Volstrit džornala (The Wall Street Journal), pet roditelja je podnijelo tužbu protiv njujorškog odjeljenja za zdravlje tražeći privremeno obustavljanje obavezne vakcinacije djece u određenim delima Bruklina, uz argument advokata da nema dovoljno dokaza o epidemiji malih boginja.
OPASNIJE NEGO ŠTO SE MISLILO
Nastavak rasta broja oboljelih od malih bolesti dodatno je pojačao zabrinutost zbog dugoročnih posljedica, piše Volstrit džornal i prenosi upozorenje naučnika koji kažu da bi ta bolest mogla biti štetnija nego što se vjerovalo.
Izbijanje bolesti u SAD ove godine je poslednje u nizu u razvijenim zemljama, gde je uslijed više stope vakcinacija i pristupa zdravstvenim uslugama, umiranje od malih boginja neuobičajeno, piše list i ukazuje da istraživači kažu da pored posljedica početne infekcije postoji zabrinutost zbog dugoročnih implikacija po zdravlje oboljelih.
Virus može ostaviti imuni sistem u privremenom stanju amnezije, čime tijelo ostaje bez odbrane pošto ne može da se sjeti i efektivno napadne uljeze kao ranije. Gubitkom pamćenja imunog sistema tijelo može biti izloženo ozbiljnijim infekcijama dvije do tri godine, dok ponovo ne nauči kako da se brani od napada, prenosi Volstrit džornal navode istraživača.
Stručnjaci kažu i da bi istraživanja o amneziji imunog sistema mogla da objasne evidenciju koja sugeriše da vakcinacija za male boginje smanjuje rizik od drugih infekcija, ističe Volstrit džornal i ukazuje na studiju u časopisu Sajens (Science) prema kojoj je sa smanjenjem oboljevanja od malih boginja poslije uvođenja vakcina, takođe smanjeno umiranje djece od drugih infektivnih bolesti.
