Iako je Općinski sud u Bihaću naredio privremene mjere za oba sindikata, (osnovnog i srednjeg obrazovanja) sindikalni predsjednici, uz dogovor sa povjerenicima, su odlučili da nastavni proces neće otpočeti trećeg ponedjeljka u septembru za osnovce, dok u Sindikatu srednjeg obrazovanja su ipak odlučili da ispoštuju sudsku privremenu mjeru.
Vlasti pozivaju, sindikalisti odbijaju da pokrenu nastavni proces. A pravnu alatku-tužbu, pored vlasti odlučili su pokrenuti i predsjednici Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja, kao i Sindikat srednjoškolskog obrazovanja. Najavili su to danas, nakon sastanaka sa sindikalnim povjerenicima. Ipak, dok u Sindikatu osnovnog odgoja i obrazovanja su izričiti i kažu da neće ispoštovati privremenu mjeru, a to znači da djeci se mora obezbijediti nesmetano odvijanje procesa obrazovanja, srednjoškolski Sindikat ipak je fleksibilinijih stavova i od sutra su odlučili otpočeti nastavu za školsku 2019./2020. godinu. Ipak, treba razjasniti da privremena sudska mjera NIJE zabrana štrajka, već kratkoročno određenje do prvog sudskog ročišta na kojem će dvije strane, u ovom slučaju sindikalisti s jedne i Kantonalno pravobranilaštvo s druge strane, braniti svoje stavove. Pravobranilaštvo da je štrajk nezakonit, a sindikalisti da je zakonit. Tek nakon toga, Sud će dati definitivnu odluku da li je štrajk zakonit. Kao što je bilo i 2015.godine.
U međuvremenu, iz Vlade USK-a iznose stavove da je Kolektivni ugovor potpisan u decembru 2017.nezakonit. Naime, prvenstveno je trebao imati odobrenje Ministarstva finansija, a nije ga imao, tadašnja ministrica Zlatka Šepić nekoliko puta u medijima je rekla da Kantonalni budžet ne može podnijeti sve ono što je potpisano. A potpis na Kolektivni ugovor stavio je tadašnji premijer, Husein Rošić, što je protiv pravnih regula. Naime, potpis na Kolektivni ugovor morao je staviti ministar obrazovanja. Na tada potpisani Kolketivni ugovor saglasnost nije dalo ni Ministarstvo pravde, kao ni kantonalni pravobranilac. Sve ove činjenice sakupljene su i kako kaže sadašnji premijer poslane na adresu Bosanska 5, odnosno u Tužilaštvo USK-a.
Pitanje je, da li su tada sindikalisti bili svjesni da je, kako tvrde u Vladi, Kolketivni ugovor manjkav? Koji je bez obzira na to je- potpisan. Očigledno je, dugo će se još Kantonalno tužilaštvo baviti krajiškim obrazovanjem, za čije funkcionisanje je lani izdvojeno više od 10 miliona maraka.
Novina u nedjeljnom dijalogu koji se odvija preko medija, na relaciji Vlada-sindikati je najava protesta za četvrtak. Tražiće ispunjenje svojih zahtjeva. Za sad su dobili koeficijent kao i ostali budžetski korisnici, 302 sa cijelim bodom, ali traže da se svim uposlenim isplaćuje po koeficijentu visoke stručne spreme, na što u Vladi ne pristaju. Što se tiče minulog rada, i tu su vlasti popustile, pa je time ispunjen i taj uslov.
