U Unsko-sanskom kantonu sintagma "migrantska kriza" čuje se svakodnevno od novinara, građana, predstavnika institucija, političara... Svi se boje "onog što dolazi", a niko ne zna šta je to tačno.
Padaju kritike na račun Sarajeva i ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragana Mektića, ali i na policijske i obavještajne agencije, lokalizmi uzimaju maha ("Neće nama niko naturati migrante u dvorište"), političke stranke "očitavaju lekcije" kroz saopćenja, a "forumi" sa društvenih mreža kao platforme za promociju nekompetencije pridonose općoj konfuziji na zapadnom obodu Bosne i Hercegovine. Sigurnost građana u Krajini je poljuljana.
Smrt marokanskog migranta u Velikoj Kladuši u međusobnom obračunu s dvojicom migranata iz Alžira prvog dana Ramazanskog bajrama naglasilo je tragiku neodrživog stanja. Provale u privatne kuće i objekte građana ove općine koji borave u inostranstvu, prosjačenje, verbalni konflikti, pokušaj nasilnog prelaska granice na Graničnom prijelazu Maljevac te stalni priliv migranata iz centralnog dijela Bosne i Hercegovine prema Krajini unijeli su nemir. Zabrinutost u ovom gradu dijele i u Bihaću, gdje su najvećim dijelom smješteni migranti. Tamo su "specijalci" u pretresu kod migranata pronašli mnogo hladnog oružja.
Sve veći problem
"Problem migranata u Bihaću poprima sve veće razmjere. Država nije organizovala njegovo efikasno rješavanje, a Grad nema nikakve ovlasti po tom pitanju. Pred nama je turistička sezona, Bihać trpi velike štete i zahtijevamo hitnu reakciju kantonalnih i državnih organa“, kazao je Šuhret Fazlić, bihaćki gradonačelnik. Naglasio je kako se ne smije ispoljavati bilo koji oblik ksenofobije prema tim ljudima koje je zadesila životna nesreća, ali da građani Bihaća moraju biti sigurni što je nadležnost policijskih agencija. Na pitanje da li je ugrožena sigurnost ljudi odgovara potvrdno.
Domaći 'Sirijci' i pridošlice
U sigurnosni rizik koji iz dana dan raste u Unsko-sanskom kantonu, prema mišljenju policijsko-obavještajne struke, spada nekontrolirani priliv novih migranata o kojima ne postoje nikakvi podaci.
„U Krajini imamo 26 bezbjednosno interesantnih lica koji su se vratili sa sirijskog ratišta. U ovom trenutku niko ne provodi provjere i kontrole da li ova lica imaju kontakte na bilo koji način sa novopridošlicama“, kaže dobro upućeni izvor.
Konstatuje kako je posao na praćenju i otkrivanju međusobnih komunikacija vrlo otežan jer migranti dolaze bez dokumenata i potpuno nepoznatih identiteta.
„Imaš 1.000 ljudi za koje nemaš dokumente, ne znaš ništa o njima, imaju nelegalan status, 'milion problema' imamo odjednom. I kod ovog ubistva organi imaju problem oko identifikacije lica. U svakoj grupi, pa i u ovoj ovolikoj, postoje pojedinci koji su skloni delikvenciji i o tome moraju voditi računa snage reda i zakona“, kaže Fazlić. Dodaje i kako je „to“ o vođenju centra rekao i ministru sigurnosti BiH Draganu Mektiću.
„Možeš raditi šta hoćeš, ali ti moraš voditi taj centar, jer ti imaš ovlasti, ti možeš tu napraviti red, ko treba da bude izoliran, ko može izlaziti i kad se mora vraćati, kome je eventualno ograničeno kretanje“, prepričava šta je poručio prvom čovjeku Ministarstva sigurnosti.
Ovdje smatraju da je država ležerno prepustila ogroman problem lokalnim administracijama Bihaća i Velike Kladuše, humanitarnim organizacijama i građanima te da se uključuje „na rate“.
Vanredna sjednica, ali ne o migrantima
Dvojica kladuških zastupnika, politički podijeljenih, Kenan Keserović i Mirvet Beganović složili su se i zatražili vanrednu sjednicu zakonodavnog organa o sigurnosnoj situaciji u Kantonu. Tvrde da je situacija izmakla kontroli jer, posebno sa državnog nivoa, kako su rekli, stižu samo obećanja.
Stvar oko sigurnosnog aspekta dodatno je pogoršao ministar unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona Anel Ramić izjavom kako „policija nema snage, ljudstva, a niti sredstava da se uhvati u koštac sa rješavanjem problema kojeg je ovom Kantonu donijela migrantska kriza“. Dodao je kako je Krajina najgore prošla u cijeloj toj situaciji jer se u njoj nalaze dvije trećine od ukupnog broja migranata u BiH.
U Krajinu, prema policijskim izvorima, dnevno pristiže 50-70 migranata - što autobusima što privatnim vozilima, a situacija oko prijedloga Vlade Unsko-sanskog kantona da se migrantski centar smjesti u hale Agrokomerca, na prostoru općine Velika Kladuša, tek se usložnjava zbog otpora vlasti u toj općini.
Građani su iscrpljeni
Kladuški novinar Esad Šabanagić prati i odlično poznaje situaciju među sugrađanima i konstatuje kako je nesigurnost među njima značajna, a pojačavaju je poruke od nadležnih poput one ministra policije Ramića kako su nemoćni i nespremni. S druge strane, ističe, premijer Unsko-sanskog kantona Husein Rošić i skupštinska većina kaže da je „sve pod kontrolom, a u Velikoj Kladuši i šire ništa ne štima“. Upravo zbog kompleksnog problema sa migrantima održana je i vanredna sjednica Općinskog vijeća Velika Kladuša.
„Ovdje su se građani iscrpili hraneći i brinući se o izbjeglicama, a sada doživljavaju dvostruko razočarenje - i od njih, i od nadležnih. Ovdje više niste sigurni da ćete otputovati preko granice. Mnogi građani iz dijaspore će izbjeći dolazak tokom ljeta, a većina ih i nema gdje doći jer su sve kuće bez stalnog boravka okupirane, a kuće nakon samo jedne noći imigranata izgledaju kao bojno polje. Migranti su odlično prihvaćeni ovdje, ali uzvraćaju na grozan način. Ljudi ih se plaše. Npr. u robnoj kući uposlenicima je najveći problem sačuvati alkohol. Ono što primjećujem kao ozbiljan problem, a još se ne problematizira, jeste druženje ovdašnjih curica, djevojaka, sa migrantima“, kaže Šabanagić. Vjeruje kako će se stanje i dalje pogoršavati jer hrvatska policija grubo postupa sa uhvaćenim migrantima i vraća ih u Veliku Kladušu prebijene i potpuno van sebe.
Zastupnik u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH iz Bihaća, Željko Mirković još 10. maja, na vanrednoj sjednici Doma, tražio je odgovor od Vlade Federacije BiH i migrantskoj krizi.
„Očito da je sistem zakazao. Problem je najviše izražen u Bihaću i Velikoj Kladuši kao graničnim općinama. Zbrinjavanje tih ljudi je stihijsko“, upozorio je još tada Mirković i najavio moguće eskaliranje situacije. Danas nimalo ne dvoji da je sigurnosna situacija itekako narušena.
„Među migrantima se nalazi jedan broj asocijalnih osoba sklonih opijatima i alkoholu, a stvaraju se i klanovi koji maltretiraju druge migrante i od njih otimaju novac i druge stvari. Nervoza i napetost među migrantima raste. I sve se to zapravo dešava pred našim vratima sa tendencijom daljeg porasta broja migranata i proporcionalno većim brojem problema. Ukratko, Vijeće ministara i konkretno Ministarstvo sigurnosti su se pokazali apsolutno nesposobni i nezainteresovani za ogroman problem koji je pao na leđa policije USK koja niti je nadležna, niti kadrovski i materijalno sposobna da podnese teret migrantske krize koja se iz humanitarne krize sve više pretvara u bezbjednosni problem čiji je ishod teško predvidjeti“, kaže Mirković.
