Vojislav Šešelj radi isto ono zbog čega je i osuđen u Hagu – teroriše stanovnike Hrtkovaca i ono malo preostalih Hrvata, a nereagovanje države Srbije je upravo podilaženje lideru radikala.
Šešelj je potvrdio za Danas da je kupio kuću u centru Hrtkovaca, da je koštala 40.000 eura i da je na ime njegovog sina Mihaila.
Žarko Korać, predsjednik Socijaldemokratske unije, ističe za Danas da Šešelj radi isto što i ranije i zbog čega je i osuđen u Hagu – teroriše stanovnike Hrtkovaca i ono malo preostalih Hrvata i da to svi vide.
– Ovo sada ima elemente patologije, hoće da dokaže da je "pobijedio haški sud" iako očito nije. Kao da će kuća u Hrtkovcima biti dokaz "pobjede". A hoće i da se vrati u politički život jer je katastrofalno poražen na beogradskim izborima - ukazuje Korać.
Na pitanje kako komentariše nereagovanje vlasti, odgovara: "Ali Šešelj je manji problem od ponašanja vlasti. Ona se ponaša po principu: ne vidim, ne čujem, ne govorim. Što je skandalozno. Jedno je zabraniti Šešeljev miting, ali treba osigurati mir građana Hrtkovaca trajno."
Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, smatra da je to što je lider radikala kupio kuću u Hrtkovcima "čista provokacija", a da je nereagovanje države jedna vrsta podilaženja Šešelju. Prema njenim riječima, postalo je normalno da izostane reakcija državnog vrha kada je riječ o Šešeljevim ispadima, te da jedino reaguje civilno društvo.
– Šešelj je osuđeni ratni zločinac, i to prije svega zbog zločina u Hrtkovcima, a država time što ne reaguje na ovo, ustvari pristaje na negiranje presude u Hagu. A ko god da se suprotstavi ratnim zločincima, završi na sudu, poput Inicijative mladih za ljudska prava - ističe Biserko.
Protiv predstavnika Inicijative mladih podnijeta je krivična prijava zbog protesta na tribini Srpske napredne stranke u Beški, na kojoj je govorio Veselin Šljivančanin, koji je pred Haškim tribunalom osuđen za ratne zločine. Prije početka govora Šljivančanina predstavnici Inicijative mladih su zviždali pištaljkama i raširili transparent "Ratni zločinci da zaćute da bi se progovorilo o žrtvama", da bi učesnici tribine najprije pocijepali transparent, a potom ih i napali. Iako su imali vidne povrede, nikad niko nije odgovarao za ovaj napad.
Šešelj i njegove pristalice pokušale su da 6. maja održe skup u Hrtkovcima, baš kao što su to učinili i 6. maja 1992. godine, ali su im pripadnici MUP-a zabranili da uđu u to mjesto, pa su radikali skup održali u okolnom selu Jarak. Tu su se pojavili i Šešeljevi protivnici, pa je došlo do incidenata, a napadnut je funkcioner LDP-a Đorđo Žujović.
Vojislav Šešelj je na jučerašnjoj konferenciji za medije u Skupštini Srbije rekao da će u kući koju je kupio u Hrtkovcima biti kancelarija mjesnog odbora SRS i kancelarija za "obračun" sa Haškim tribunalom, jer namjerava da uloži žalbu, tako da će iz "svake kuće" u tom mjestu izvesti po svedoka.
Dodao je da će, ako ne uspije sa žalbom, uložiti vanredni pravni lijek i navesti da u prvom stepenu "nije imao mogućnosti da izvede svjedoke odbrane". Naveo je i kako očekuje da će ga narod u Hrtkovcima sa "oduševljenjem dočekati".
Podsjetimo, na mitingu Srpske radikalne stranke (SRS) u Hrtkovcima 1992. povodom lokalnih izbora, Vojislav Šešelj je pročitao imena 17 mještana ovog vojvođanskog mjesta koji su po nacionalnosti bili Hrvati, i za koje je tvrdio da su članovi "Zbora narodne garde", odnosno da su se slagali s progonom Srba iz Hrvatske. Zaprijećeno im je da se isele, a oko 20 porodica hrvatske nacionalnosti izbačeno je iz svojih kuća.
- I u ovom selu, Hrtkovcima, i u ovom mjestu srpskog Srema, nema mjesta Hrvatima... I ovi odavdje iz Hrtkovaca, koji su zaključali svoje kuće i otišli, računajući valjda da će se jednog dana vratiti, mi im poručujemo – nemaju gdje da se vrate. U njihove kuće će se useliti srpske izbjeglice... - rekao je, između ostalog, lider radikala te 1992. godine u Hrtkovcima.
