Presudom Vojislavu Šešelju u Hagu otvorilo se pitanje da li on ima pravo da bude zastupnik u parlamentu, pišu "Večernje novosti".
List navodi da Zakon o izboru narodnih zastupnika u članu 88 predviđa da parlamentarcu prestaje mandat prije roka ako je u konačnoj presudi osuđen bezuslovno na minimum pola godine zatvora.
U RIK-u Srbije je 2003. godine donijeta odluka koja se odnosi na haške optuženike u kojoj piše da mogu biti birani za zastupnike, jer i za njih postoji pretpostavka nevinosti, a mandat im prestaje automatski ako budu osuđeni na šestomjesečnu kaznu zatvora, podsjeća se u tekstu.
Član RIK-a Miljan Karličić (SPS) kaže za “Novosti” da se zakon o zastupnicima odnosi na presude donijete u domaćim sudovima.
Prema njegovim riječima, pravilnik RIK o haškim optuženicima čak i da je dalje na snazi, ne može biti iznad zakona.
“Po meni nema nikakve prepreke da Šešelj bude zastupnik”, smatra Karličić.
Na pitanje kako se zakon odnosi samo na domaću jurisdikciju kada Srbija priznaje sve odluke Haškog tribunala, Karličić kaže da je Šešelj odslužio kaznu i ne vraća se u Hag i da nema smisla da ne bude poslanik.
Prema tumačenju bivšeg člana RIK-a i predsjednika Advokatske komore Beograda Vladimira Gajića, Šešelj više ne može da bude zastupnik.
Žalbeno vijeće Mehanizma u Hagu osudilo je u srijedu lidera radikala Vojislava Šešelja na deset godina zatvora zbog progona Hrvata u Hrtkovcima u Vojvodini.
Pošto se u kaznu uračunava vrijeme provedeno u pritvoru, Šešelj neće služiti izrečenu kaznu.
Šešelj je u pritvorskoj jedinici Haškog tribunala proveo skoro 12 godina, od febraura 2003. godine, kada se dobrovoljno predao tribunalu, do sredine novembra 2014. godine.
