Sutra i prekosutra bi u Sarajevu trebala biti održana sjednica Parlamenta Federacije BiH na kojoj bi se, između ostaloga, razmatralo i usvajanje izmjena zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH.
Riječ je o izmjenana zakona kojeg su predložili grupa zastupnika iz više političkih stranaka, vladajućih i opozicionih, a suština izmjena je da se sredstva pravednije raspodjele između svih kantona u Federaciji i da se koeficijent, ponder dva, kao ‘dupla davanja’ kantonu Sarajevo, u odnosu na koeficijent jedan koliko su imali Tuzlanski, Unsko- sanski, Zenički i drugi kantoni, smanji i tako omogući više prihoda za ove kantone koji su dosad imali ponder 1- jedan.
Riječ je o sasvim jednostavnim pitanjima, jer svako bi morao da ima jednaka prava i šanse u ozbiljnoj i demokratskoj državi. Ali, nije to baš tako u BiH. Ovo je 2022. godina i tek sada, vladajuća većina pokazuje spremnost da ove očite nepravde počne ispravljati.
Prvi put se ova inicijativa pojavila u Parlamentu BiH, 2013. godine. Predlagač je bio Senad Šepić, tada zastupnik u Parlamentu BiH i potpredsjednik SDA. U stranci u kojoj je tada pripadao, tražio je podršku za ovo rješenje. Nije je dobio da ovo bude inicirano ispred cijelog Kluba poslanika SDA, kojem je pripadao, ali on nije odustajao, nego je, kao pojedinac, koristeći svoju mogućnost predlaganja i iniciranja izmjena i donošenja zakona, napisao pisanu inicijativu i rješenje i uputio ih u parlamentarnu proceduru...
Govorio je tada, da se radi o pravednom rješenju, kojeg imaju sve moderne i razvijene evropske države kojima teži i BiH. Nije to vrh, vodstvo, niti tada zamjenik predsjednika SDA Bakir Izetbegović, koji je, zbog bolesti tadašnjeg predsjednika Sulejmana Tihića, praktički i tada vodio SDA, nikada prihvatio, a Šepiću su oštro zamjerili i preko svojih poltrona i poslušnika ga počeli rušiti i uklanjati iz SDA, jer su govorili da ‘ne sluša i povlači poteze na svoju ruku, ne tražeći dozvolu od predsjednika stranke da bi predlagao ovakve stvari.’
U narednim mjesecima Šepić je nastavio svoj parlamentarni rad i uspio se izboriti da ovo pitanje bude uvršteno na Dnevni red, prođe komisijske faze i na kraju, 2014. godine, bude i većinom glasova usvojeno u Parlamentu Bosne i Hercegovine. Zadužio je Parlament BiH tadašnje Vijeće ministara BiH, na čijem je čelu tada bio Vjekoslav Bevanda, da hitno uradi tekst ovoga zakona i uputi ga na usvajanje. Također, zadužio je i entitetske vlade da urade isto. Nažalost, nije to urađeno.
Zatim su došli izbori i od 2014. godine se na čelu Vijeća ministara BiH nalazio Denis Zvizdić, tada član SDA, stranke kojoj je tada pripadao i Šepić.
I od Zvizdića je više puta, javno, na sjednicama Parlamenta BiH tražio da ovo pitanje konačno riješi i predloži zakon, ali nažalost, ni tada nije uspio natjerati predsjedavajućeg i ministre u Vijeću ministara BiH da to urade. Imao je Zvizdić tada podršku i borio se za ‘hator svoga šefa Bakira’, pa se nije htio sa njim zamjerati, zbog neke inicijative Šepića koji želi da svaka porodilja, svaki policajac, nastavnik ili medicinska sestra, na prostoru cijele BiH, pa i u njegovoj Krajini, imaju ista primanja i plate, kao šte recimo imaju porodilje, nastavnici, medicinski radnici i policajci u Sarajevu.
I tako je Šepić, tada potpredsjednik SDA, bio na suprotnoj strani od Izetbegovića i Zvizdića. On je uporno tražio da se usvoji princip ravnomjernog razvoja i da svi u BiH, po ovim osnovama imaju ista primanja, da to nije različito od kantona do kantona, ali u onima koji su upravljali državom nije imao podršku. Na kraju je Šepić isključen iz SDA, razlišli su se. On je osnovao novu političku stranku- Nezavisni blok, i u svoj osnivački akt stavio ove principe- borbu za ravnomjerni regionalni razvoj i ulaganje na prostor cijele BiH. Ono što ima porodilja u Sarajevu, mora jednako imati i ona u Krajini i svakom drugom dijelu BiH, napisao je 2017. godine u osnivačkim aktima svoje nove stranke. Nije dobio većinu na izborima 2018. godine. Nije dio vladajuće strukture, ali je, zajedno sa Nezavisnim blokom ostao na istim principima i nastavio borbu iz opozicije.
I kako to inače biva u životu, istina dođe na svoje- početkom 2022. godine je prilično zrelo da vladajuća većina konačno prihvati ono što je on predložio prije 9 godina. Nažalost, prošlo je puno vremena. Izgubila je ova zemlja hiljade najboljih ljudi koji su otišli van nje, u Evropu i svijet tražiti svoj kruh i nafaku.
Da je bilo spremnosti, više odgovornih i sposobnih političara koji bi imali hrabrosti usprotiviti se lošim i sebičnim liderima i prihvatiti tada, još te 2013. i 2014. godine, prijedloge koje je Šepić upućivao i za koje se borio, danas bi sve bilo drugačije, a veliki broj naših gradjana vjerovatno se ne bi odlučio napustiti BiH i ovdje bi gradio svoju budućnost. Nažalost, nije bilo spremnosti i zato smo danas ovdje gdje se nalazimo. Za našu situaciju su odgovorni najviše političari koji su imali vlast i upravljali većinama i vladama na svim nivoima vlasti u BiH, ali i narod, birači koji je svojim glasanjem odredjivao ko će sa njim upravljati i u njegovo ime odlučivati.
Možda narod i birači, najbolje na ovom primjeru, usvajanja izmjena ovog Zakona, mogu razumijeti šta znače neke odluke i koliko se ljudi i političari razlikuju jedni od drugih. Od toga, kojima više dajete podršku, zavisi koliko ćete brzo vidjeti napredak i bolji život za sebe i svoju djecu.
