“Deblokirati rad FBiH, Parlamenta i Doma naroda. Druga stvar je deblokada Parlamenta BiH i VM BIH, uglavnom deblokada. Ne da se dolazi reda radi. Jedino mjesto gdje se treba razgovarati je parlament uz prisustvo stručnjaka iz međunarodnog prava, svakako pripadnike nas iz kategorije Ostalih. To bi bio neki slijed šta treba uraditi, a onda ući u razgovore o samoj izbornoj reformi“, kazao je Sejdić za N1.
Preambule Ustava BiH?
“Trenutno imamo postojeća tri kluba naroda, u mom prijedlogu se zadržavaju ti klubovi s tim da se uspostavlja četvrti klub Doma naroda, nacionalnih manjina i građana BiH. Onda bismo imali 19 članova Doma naroda, Parlamenta BiH i tad bi se odluke donosile većinom prisutnih. S tim, da sam stavio jedno ograničenje, nije nužno, da pripadnik nacionalne manjine i građana u četvrtom Klubu ne glasa kada je riječ o vitalnom nacionalnom interesu konstitutivnih naroda“, pojasnio je Sejdić u razgovoru za N1 i dodao:
“Idealno rješenje za BiH bi bila građanska država, ali to nije realno. Upravo zbog toga jer to nije realno zahtijevati, ja predlažem balansiranje kolektivnih sa individualnim pravima”.
Sejdić je dodao da se bavi problematikom vodeći se tim da institucije normalno funkcionišu.
“U Domu naroda bi se kandidovali članovi Doma naroda BiH, dok bi se u NSRS birali predstavnici, članovi nacionalnih manjina i građana. Ja se bavim problemom da se riješi presuda i sve ostale presude iz Strazbura, vodeći se tim da institucije normalno funkcionišu. Ima dovoljan broj ruku, i Srba i Hrvata i Bošnjaka“.
“U Zastupnički dom bi se kandidovala četiri člana nacionalnih manjina i građana, po dva iz entiteta. Garantovano mjesto za pripadnike nacionalnih manjina, obzirom da od Dejtona pa na ovamo kategorija Ostali za nacionalne manjine se vrlo često zloupotrebljavaju, preko noći “svemirac postaje moreplovac”“, kazao je Sejdić.
“Oslanjajući se na preambulu koja kaže da je država demokratska, socijalna i država građana, konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina, referiram se na izbor članova Predsjedništva po sadašnjem sistemu, bez etničkih oznaka. Svi državljani, punoljetni sa najmanje 10 godina da žive u BiH, imaju pravo da se kandiduju“, smatra Sejdić.
Foto : N1
