Nadležni nezvanično poručuju naći će se rješenje za migrante iz Lipe u narednih 48 sati. U međuvremenu dio migranata dolazi u Kanton Sarajevo, dio ih se smješta u centre Miral i Blažuj, a dio ih kreće na dug put, nazad u zemlju članicu EU iz koje su i došli - Grčku.
Autobus na redovnoj liniji Bihać-Sarajevo na stanicu dolazi poluprazan. U njemu grupa od osam migranata. Iz spaljene Lipe i hladne krajiške zime krenuli su na mjesto gdje smatraju da imaju osnovne uvjete za život, prenosi N1.
"Kamp Blažuj, i dok je zime da spavamo u Blažuju. (I onda hoćete li pokušati ponovo ići u Hrvatsku?) Dok je zime ne, veoma je hladno", navodi jedan migrant.
Bez obzira na zimu evidentiraju se migranti koji su u novembru i decembru ušli u BiH, ali ima i onih koji na sarajevskoj stanici čekaju autobuse za naše gradove na istoku jer se preko Srbije žele vratiti u Grčku.
"IOM u Bosni nije dobar, nije im stalo. Odete u kamp i vidite, da oni ne brinu, da je to džungla i da ih nije briga. IOM u Bosni nije dobar i ja želim da se vratim u Grčku", poručuje migrant iz Pakistana.
Iz perspektive međunarodne zajednice, nakon neusaglašavanja stavova oko rješenja problema migranata, koji su došli iz Grčke, koja je njihova članica - džungla u kojoj su se našli se naziva drugačije.
"Vidjeli ste slike iz Lipe, kako ljudi žive, mi jesmo u humanitarnoj katastrofi", kažu migranti.
Najveći prihvatni centar Blažuj koji je pun kao i Ušivak, odnosno oba prihvatna centra koja se nalaze u Kantonu Sarajevo više ne mogu prihvatiti nove ljude koji konstantno dolaze u manjim grupama iz Unsko-sanskog kantona.
Od IOM-ovog napuštanja neuvjetne Lipe i paljenja šatora, u Blažuj se smjestilo još 350 migranata i sada ih boravi oko 3.000.
Iz ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo poručuju da je poseban problem činjenica da su kampovi puni, što znači da će se povećavati broj migranata na ulicama Sarajeva. Građani Blažuja najavljujuju mirna okupljanja zbog stranaca bez utvrđenog identiteta u blizini naselja.
"Ja razumijem njihovu zabrinutost i ono što u čitavoj ovoj situaciji nisam htio da rješavanjem jednog problema napravimo veći problem", tvrdi Selmo Cikotić, ministar sigurnosti BiH.
O čemu se govorilo i na današnjem sastanku Koordinacionog tijela za pitanje ilegalnih migracija u BiH na kojem je, kako N1 saznaje, dogovoreno da rješenje smještaja migranata neće biti bihaćka Bira, ali ni Kanton Sarajevo.
"Kanton Sarajevo radi daleko više kada se radi o smještaju od Unsko-sanskom kantonu, a ne čujemo tako mnogo žalbi. Imali smo jučer proteste u Blažuju, ali policija to može riješiti. Generalno u Kantonu Sarajevo nismo imali probleme kao u Unsko-sanskom kantonu", ističe Peter Van Der Auweraert, šef Misije IOM-a u BiH.
A problema se imalo i sa Republikom Srpskom i drugim kantonima koji su odbili primiti migrante na svoju teritoriju, samo se nisu dovoljno jasno artikulirali, niti od predstavnika međunarodne zajednice i organizacija pod njenim okriljem. Na ulicama Bihaća i Blažuja danas nema građana, ali se na društvenim mrežama pitaju ima li ko da ponudi rješenje za domaći narod i za nekoliko hiljada ljudi u pokretu uz poruku riješite problem, plaćeni ste za to.
