Gotovo pola priznatih diploma iz RS-a dolazi s područja ekonomije i prava. Agencija za znanost i visoko obrazovanje rekla je za N1 kako su čak 323 diplome iz područja ekonomskih znanosti te još 81 diploma iz područja prava. Fakulteti iz RS-a s kojih najčešće u Hrvatsku dolaze diplome su privatni fakulteti u Banjoj Luci: s Univerziteta za poslovne studije priznate su 272 diplome, a s Paneuropskog univerziteta Apeiron 141 diploma. Upravo diplome s ta dva fakulteta sumnjive su čak i nadležnima u Republici Srpskoj.
"Mi imamo ovdje neke univerzitete, fakultete kojima su dani certifikati ranije, koji su filovali lažne diplome. Primjerice, Univerzitet za poslovne studije, pa i Apeiron? Da, oni moraju da snose odgovornost i ja sam za to da se oni odmah zatvore i svi oni koji su sudjelovali u tome da budu podložni kaznenom gonjenju", kazao je Milorad Dodik, srpski član predsjedništva BiH.
Na prozvanim fakultetima tvrde da sve rade po propisima
"Na otvaranju fakulteta je bio Milorad Dodik, fakulteta za novinarstvo i komunikologiju u onoj drugoj zgradi. Predsjednik Milorad Dodik zna o ovome Univerzitetu sigurno sve, zna i o Radovanu Klincovu. On sigurno to zna, pa ljudi moji, nije grad Banja Luka velegrad, Moskva, sve je to tu, i sve je transparentno", govori Radovan Klincov, rektor i vlasnik UPS-a.
"Gospodin Klincov je čovjek koji je prekršio Zakon i zato će morati odgovarati", rekao je Dodik.
Jer je upravo na ovom Univerzitetu krajem prošle godine poništena diploma šefu sigurnosno-obavještajne agencije BiH. Unatoč poništenoj diplomi, na funkciji je ostao.
"Ja se izvinjavam hrvatskoj državi što su, eto, iskorištene mogućnosti nekih njihovih državljana da na takav način pribavljaju diplome i mi ćemo ući u proces i sve ćemo to poništiti", poručio je Dodik.
Od tamo je i diploma šefa HGK-a
Jedan od visokopozicioniranih hrvatskih političara i jedno od vodećih imena hrvatskog gospodarstva, kako ga tituliraju na N1 Televiziji, svoju je diplomu stekao upravo na Univerzitetu za poslovne studije.
I to za samo jednu godinu.
"Vi morate znati da sam ja sve vrijeme radio, u međuvremenu sam bio i pomoćnik ministra, radio u velikim tvrtkama i privatno, sve sam radio uz rad, ali nije bilo mogućnosti upisati treću godinu, nastaviti studij, što je bilo prije toga slučaj, dok se nije ukazala mogućnost da se negdje u inozemstvu može upisati razlika. Upisao sam tu razlikovnu godinu, završio sve čisto, možete provjeriti", govori Burilović za N1 čija je novinarka tražila posebnu istragu institucija Republike Srpske baš za njegovu diplomu.
Prosvjetna inspekcija Republike Srpske je nakon provjere utvrdila da je Burilović položio ukupno 11 ispita. Polagati ih je mogao kad god je htio. Do njegovog diplomskog rada nije se moglo doći.
"Što se tiče diplomskih radova, oni se čuvaju određeno vrijeme, postoji zakonska procedura, a nakon toga se i uništavaju", kazao im je rektor UPS-a.
Sve po propisima, ali...
Dakle, Luka Burilović je bio pomoćnik ministra pa i predsjednik Uprave Sladorane, ali i član Nadzornog odbora Vupika, pa i predsjednik Nadzornog odbora Veletržnice Opuzen, prvo sa samo dvije godine visoke škole, a potom s dodatnom godinom na banjalučkom univerzitetu. Naknadno je upisao i Visoku poslovnu školu Višnjan gdje je stekao zvanje specijalista menadžmenta u turizmu.
Na diplomama banjalučkog Univerziteta i višnjanske škole predsjednik HGK-a temeljio je poslijediplomski studij na Ekonomskom fakultetu u Osijeku pa je prošle godine tamo postao i doktor znanosti.
Profesor Vedran Đulabić s Pravnog fakulteta u Zagrebu kaže kako je praksa poput obrazovnog puta Luke Burilovića - dvojbena. Najviše zato što dio sveučilišta ne dozvoljava postdiplomski studij bez završenog sveučilišnog studija, dok dio - poput osječkog - osobama bez sveučilišnog studija to dozvoljava.
Buriloviću je na osječkom Ekonomskom fakultetu to omogućeno iako ima specijalistički studij, a ne i sveučilišni.
Na svom putu do doktorske titule - Burilović se, zaključuje N1, koristio prečicama, ali je sve radio po Zakonu pa niti za RH niti za RS njegov obrazovni put nije sporan. Postavlja se, međutim, pitanje trebaju li se olako priznavati kvalifikacije s fakulteta iz RS-a koje su pod znakom upitnika i tamošnjih vlasti?
"Meni je žao da se upravo veliki broj ljudi stigmatizira što su svoje obrazovanje završili u nekim drugim zemljama, pogotovo u BiH ili Srbiji zbog, evo, nekih izoliranih, pojedinačnih slučajeva koji su očito do svojih diploma došli na neki nezakonit način, ja to svakako osuđujem", komentirao je Burilović.