"Mi smo davno prošli te porođajne muke. Kreirali smo atmosferu, izgradili Socijaldemokratsku partiju na način da se svako bori za svoje stavove, da svako iznosi slobodno svoje mišljenje, bez straha od toga hoće li biti u manjini ili u većini, bez straha da će biti sankcionisan zato što iznosi svoj stav i svoje mišljenje. Potpuno je normalno da ljudi u jednoj tako velikoj političkoj partiji imaju različite poglede. Ono što je ključno i što je važno vidjelo se na sjednici Glavnog odbora SDP-a BiH na kojoj je govorilo 46 članica i članova", navodi Nikšić.
Kaže kako su svi članovi Glavnog odbora SDP-a, koji su govorili, bez obzira na to kakav su stav imali, nisu dovodili u pitanje jedinstvo partije, prenosi AA.
"Nisu dovodili u pitanje to da će se poštivati odluka kakva god bude, odluka većine iako se baš nije moglo predvidjeti kakva će u tom trenutku biti odluka. Bar na osnovu onoga što se čulo kroz diskusiju. Tako da nema tu straha. Naučili smo se na to. Sasvim izvjesno da, kakvu god odluku da smo donijeli i iz ugla onih koji su za, a i iz ugla onih koji su protiv, svi imaju argumentaciju i za i protiv. I može se smatrati iz nekog ugla da je pogrešno. Vrijeme će pokazati šta to znači. Mi smo se odlučili, ocijenili da je ovo neko ulaganje u budućnost", istakao je Nikšić.
Ogromna dilema
Istakao je da je i sam bio u ogromnoj dilemi šta i kako uraditi.
"I sve do glasanja za domove naroda sam bio, rekao bih, više za to da zaista stisnemo i odlučimo da uđemo u vlast, da probamo promijeniti stanje u BiH. Nažalost, glasanjem za kandidata SNSD-a u Narodnoj skupštini RS-a za Dom naroda PSBiH, glasanjem za kandidata HDZ-a BiH u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona za Dom naroda Parlamenta FBiH, SDA je direktno dala prostu većinu, po četiri delegata HDZ-u BiH i SNSD-u u Domu naroda PSBiH. Dakle, oni imaju osam od 15 delegata. Tim činom potpore SDA je praktično onemogućila bilo kakvo donošenje zakona bez saglasnosti SNSD-a i HDZ-a. Došli smo u situaciju da bi naš angažman bio ustvari ikebana, da bismo bili topovsko meso, odnosno da bismo služili kao alibi SDA da kažu - vidite i oni su ušli unutra, pa ni oni ne mogu da otklone te blokade koje su proizvedene zahvaljujući njihovim glasovima. Jednostavno, izgleda da je majka svih naših grešaka da pomislimo da je SDA spremna da se promijeni u smislu da se odrekne svojih partnera, kao nacionalnih stranaka koji jedni druge hrane", stava je Nikšić.
SDP je, kaže Nikšić, a i bh. blok, vrlo jasno rekao svoj stav kada je u pitanju prijedlog Izbornog zakona BiH, koji HDZ BiH zagovara.
"SDP BiH, pa i bh. blok - siguran sam da mogu u tom smislu govoriti, jer smo vrlo puno o tome pričali, rekao je da ćemo biti dio rješenja kako bismo usvojili izmjene Izbornog zakona BiH koje bi konačno u BiH odblokirale ovaj proces. Ali, izmjene Izbornog zakona BiH koje bi provele odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, koje bi omogućile jednakopravnost građana na području cijele BiH. Ne pada nam na pamet niti ćemo bilo kada podržati izmjene Izbornog zakona BiH koje uvode dodatne podjele, nove segregacije u izbornom zakonodavstvu BiH, dodatno nameću ograničenja građanima BiH ili pripadnicima naroda, kako god to voli ko od njih ko da kaže. Mi, jednostavno, nećemo biti dio tog rješenja", ističe Nikšić.
Izborni zakon BiH po verziji HDZ-a BiH neće proći
Tome će se, naglašava, suprotstaviti na sve načine svojim radom kroz parlamente i kroz javnost, objašnjavajući o čemu se tu radi.
"Mislim čak na kraju da će nekom dodatnom ofanzivom i akcijom predstavnika međunarodne zajednice, naročito EU, ovom pričom o kandidatskom statusu, BiH tu morati tražiti drugačija rješenja. Vjerujem da će shvatiti i HDZ BiH da, evo i kada bi im se izašlo u susret, BiH ne može biti dio EU sa takvim zakonodavstvom i sa takvim rješenjem. Koliko će trebati vremena da oni to shvate, vidjet ćemo. Koliko znam, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović uslovljava formiranje i deblokadu federalne Vlade Izbornim zakonom BiH. Što se nas tiče, podršku za takvo rješenje neće imati. A da sutra sjednemo za sto, bez obzira na to što nismo dio vlasti, bez obzira na to što smo opozicija, bit ćemo vrlo raspoloženi da budemo dio rješenja koje će biti na tragu ovoga o čemu govorim; jednakopravnosti građana, otklanjanja svih segregacija, otklanjanja svih diskriminacija. I, svakako, da odmah razriješimo i tu dilemu - da riješimo pitanje straha bilo kojeg pripadnika naroda, bilo kojeg građanina, da će biti majoriziran, da će biti preglasavan, da će biti nametnuta nekakva rješenja", poručio je Nikšić.
On je podsjetio kako standardi zaštite vitalnog nacionlnog interesa postoje u svijetu, te da su spremni sve prihvatiti i primijeniti i dodati nešto što misle da treba da bi se garantovalo svakom pripadniku naroda u BiH da neće biti nametana volja drugoga:
"Ali, svakako, nismo spremni čak ni da govorimo o tome da uvodimo nove podjele i nove segregacije."
Na pitanje o NATO-putu BiH, Nermin Nikšić kaže kako ne postoji nikakav razlog da se popusti kada su u pitanju uslovljavanja u vezi sa usvajanjem nacionalnog godišnjeg plana za NATO i aktiviranja MAP-a kao preduslova za formiranje vlasti na nivou BiH.
"Dali smo vrlo jasnu podršku stavovima članova Predsjedništva BiH kada je u pitanju imenovanje mandatara Vijeća ministara BiH, odnosno predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Cijenimo da je, kada je u pitanju MAP, to tehnička odluka i da tu stvarno nema nikakvog razloga da se taj akcioni plan i nacionalni plan ne usvoje. U konačnici, i član SNSD-a Nebojša Radmanović je bio član Predsjedništva BiH kada se to usvajalo, a koji je dao podršku za to. Tako da mi, kao SDP, kao bh. blok, vrlo smo jasno rekli da su to neka pitanja i crvena linija preko kojih mi nismo spremni preći. Da li će neko drugi preći, u ovom trenutku ne želim da licitiram. Vidimo šta se dešava kada je u pitanju Parlament FBiH", istakao je Nikšić.
Podsjetio je da je u prethodnom sazivu Doma naroda Parlamenta FBiH, SDP svojim glasovima u Klubu srpskog naroda deblokirao konstituisanje vlasti, formiranje Vlade FBiH.
"A, onda je SDA u rukovodstvo Doma naroda Parlamenta FBiH izabrao Dragu Puzigaću iz SNSD-a umjesto Slaviše Šućura iz SDP-a, zlatnog ljiljana. I onda se svi čudimo kada dođemo u situaciju da su Drago Puzigaća i tadašnja predsjedavajuća Doma naroda Lidija Bradara, kao članovi rukovodstva Doma naroda Parlamenta FBiH, potežući dupli vitalni nacionalni interes, blokirali donošenje zakona o izbornim jedinicama kojim bi uveli reda u izbornom procesu u BiH. Nekako, kada pogledate istorijat odluka, kada je god mogla da bira između neke druge opcije i nekog od nacionalnih partnera, SDA je izabrala ili HDZ ili SNSD. Opet su nas bili malo zaveli, čak smo povjerovali da su spremni da se promijene i da su spremni da se suprotstave i da traže podršku u tome, i onda su pokazali u Narodnoj skupštini RS-a i Skupštini ZDK da te promjene nema", stava je Nikšić.
Nije se mogla dozvoliti blokada FBiH
Predsjednik SDP-a BiH naglasio je da smo u Bosni i Hercegovini već u nekoj trajnoj političkoj krizi te da se, ako uskoro ne bude formirana vlast u FBiH i na razini institucija BiH, ne može govoriti o njenom početku ili produbljivanju.
"Vidimo šta je uradila aktuelna Vlada FBiH. Nije još ni formiran Dom naroda Parlamenta FBiH, a vi dođete u Predstavnički dom Parlamenta FBiH sa budžetom po hitnom postupku. Mi kao opozicija predlažemo, hajdemo budžet staviti u nacrt pa da pričamo o tome, jer imamo problem Doma naroda Parlamenta FBiH. Rekli smo, hajdemo donijeti odluku o privremenom finansiranju da riješimo pitanje ovih ljudi koji čekaju na budžet, koji ne zaslužuju da budu taoci, a koji su u konačnici više glasova dali onima koji su vlast nego nama. Oni to odbiju. Onda, 20-ak dana februara je bila blokada što se tiče budžeta. Čekaju invalidi, čekaju socijalne kategorije, čekaju porodice poginulih, šehidske porodice, čekaju svi oni koji iz budžeta dobivaju svoje prinadležnosti i primanja zato što, jednostavno, Vlada FBiH ima neke svoje principe", objasnio je Nikšić.
Ove sedmice se, stava je Nikšić, praktično "na silu konstituisao Dom naroda Parlamenta FBiH kako bi se što prije usvojio budžet".
"Ti ljudi nisu zaslužili, bez obzira na to što su oni birali tu vlast, da se ona prema njima odnosi tako. Na kraju smo, opet, rekli, evo, jesmo opozicija, budžet ne valja, budžet je katastrofa, ali podržat ćemo ga. Jer, šta da radimo sa tim ljudima? Kako da pogledamo u oči nekadašnjim borcima, invalidima, porodicama poginulih, šehidskim porodicama, socijalnim kategorijama, neratnim invalidima, svima onima koji čekaju da dobiju tu crkavicu iz budžeta. Dođete u priliku da, pomažući tim ljudima, ustvari pomažete onim ljudima koji su doveli FBiH i državu BiH na ovaj nivo. Pomažete onim koji će, također, dobiti platu sada, jer do sada nisu i ne bi je imali, koja je višestuko veća od ovoga što vi deblokirate ovim ljudima. Ali, jednostavno, ne možete napraviti tu nekakvu razliku. Isto tako, nemate pravo biti ljuti na građane. Građani na kraju biraju, glasaju i daju moć i vlast onima za koje misle da trebaju", kaže Nikšić.
Ove godine male šanse za kandidatski status BiH u EU
Kako god koja godina dođe priča se kako će BiH postati najveće gradilište na Balkanu, samo što nisu krenule investicije, samo što nisu krenuli javni radovi, samo što nismo dobili status kandidata, samo što nismo postali članica NATO-a, kaže Nikšić i dodaje kako je rečeno da "BiH teško u ovoj godini može očekivati" kandidatski status u EU-u.
"Koliko znam, rečeno je da teško u ovoj godini možemo očekivati status kandidata u EU, bar pema onim signalima koji dolaze iz EU. Čak sam to na jednom sastaknu kada su bili predsjednici svih političkih partija koje su participirale u Paralmentarnoj skupštini BiH sa komesarom za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannesom Hahnom i ambasadorom Lars-Gunnarom Wigemarkom, šefom Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini i specijalnim predstavnikom Europske unije u Bosni i Hercegovini, rekao - ljudi, mi sami to nećemo moći završiti, jedino da nam poklonite taj status kandidata u EU. Mislim da bi to bilo fer u odnosu prema građanima BiH. Da se ne lažemo, koliko god je ovaj status komplikovan i težak zbog vlasti koje imamo, zbog tih građana koji uporno glasaju za te vlasti, nešto manje je udio međunarodne zajednice zbog neodlučnih stavova i pristupa 'ne talasaj, dajte da priznamo rezultate izbora, nemoj da ponovo brojimo glasove, nama je važno da što prije vlast dobijemo'. Pa, evo, opet nema vlasti. Sva je priča, nemojte, pustite, samo da napravimo vladu. Kada napravimo vladu, sve će biti uredu. Evo, imamo vladu, pa ništa nije uredu. Da vidimo o čemu se tu radi? Tako da ne vjerujem da mi to možemo napraviti", ističe Nikšić.
Poznato je da se SDP žestoko protivio usvajanju Mehanizma koordinacije na način kako je usvojen i kako je to napravljeno. Danas, podsjeća on, "igramo se" i kada popunjavamo Upitnik s pitanjima na koja BiH mora odgovoriti kako bi aplicirala za kandidatski status u EU-u.
"I tu nam gledaju kroz prste. Ne možemo doći do jedinstvenog stava, pa imamo tri stava ili pet stavova u odgovoru na Upitnik. Mislim smo mi sami po sebi složena država, još kada je vlast ta koja traži načina kako će to dodatno da zakomplikuje blokdama, neprincipijelnim dogovorima, popuštanjem, onda dođemo u ovu situaciju u kojoj se sada nalazimo. A, tada smo kao federalna Vlada kada je pitanju Mehanizam koordinacije, doveli da smo imali saglasnost svih osam kantona, nedostajala su nam još dva da FBiH govori jednim glasom. Da bar mi unutar FBiH provedemo neku kooridnaciju uz kantone, pa da dođeno do tog stava, pa da kao FBiH prezentiramo, da se ne brukamo i da ne idemo sa pet stavova. Nažalost, dolaskom nove vlasti sve je vraćeno na početak i uslijedio je famozni sastanak u Lukavici i dogovor oko Mehanizma koordinacije, novom Stand by aranžmanu o zaduženju BiH od milijaru KM, zakonu o akcizama, što je sve dogovoreno na nivou dvojice lidera", smatra Nikšić.
Greške međunarodnog faktora
Nikšić također smatra kako se odluka Vijeća Evrope, odnosno Evropske komisije, da se odustane od političkih u korist ekonomskih reformi, može smatrati pogrešnom.
"Ali, u tom trenutku, kada se donosila odluka, možda je izgledalo kao šansa. I sam sam mislio da je šansa. Šansa da se okrenemo stvarnim životnim problemima, životnim pitanjima, da probamo rješavati ta pitanja, pa da na neki način relaksiramo odnose između nas i dođemo u situaciju da uspostavimo neko povjerenje i da i ta teža pitanja prevaziđemo na određeni način. Moram reći da smo u jednom trenutku, odnosnu jedan značajan dio mandata tako funkcionisali u odnosu sa Vladom RS-a", kaže Nikšić.
Nije bilo, navodi, nikakvog spora da SNSD i njihova vlada žele da jačaju entitete, kao što nije bilo spora da oni kao vlada hoće da jačaju državu BiH.
"To su stvari oko kojih je bilo nemoguće da se dogovorimo. Mogli smo oko toga četiri godine raspravljati i bili bismo na istim polaznim pozicijama. Onda smo rekli: hajde, to su stvari oko kojih se ne možemo dogovoriti, hajde da vidimo oko čega se možemo dogovoriti. Oko toga oko čega bi se možda mogli dogovoriti, hajmo se dogovarati. Hajdemo rješavati, pa odblokiravati jedno po jedno od tih pitanja. I tako se funkcionisalo. Sarađivale su te dvije vlade, radile, donosile neke odluke. Osjetio se neki napredak, bile su neke investicije, neki javni radovi, nešto se dešavalo, pokretalo se s mrtve tačke. Sada se vidi da to ponovno funkcioniše kao suprotstavljene strane bez dogovaranja. Zbog toga, kažem, iz ovog trenutnog stanja i onoga što smo mi opet od neke dobre inicijative napravili i mi sami i oni zajedno sa nama kao predstavnici međunarodne zajednice, sada je to greška. Tada je to izgledalo kao šansa. I možda je bila šansa da su bili ozbiljni u vladama da to tako rade i provode", navodi Nikšić.
Sada, ističe Nikšić, kada razgovarate sa bilo kojim privrednikom, on kuka. Privrednici navodekako su bili u situaciji da im je obećano da će to biti prvi, mali korak povećanja nameta, a onda da će se donijeti zakoni koji će to rasteretiti: "I do sada od tog rasterećenja nema ništa. Samo su ostali dodatni nameti."
Naredne četiri godine ne bi smjele biti izgubljene
Predsjednik SDP-a BiH nada se da naredne četiri godine neće biti unaprijed izgubljene, ali da "popravni" BiH može očekivati tek 2022. godine.
"Nekako sam zadužen za te 'crne' prognoze. Volio bih da to ne bude tačno. To sam govorio i 2014. godine, da bih volio da ne bude tačno da vlast koja se formira neće uraditi ništa u interesu građana, ali je to, nažalost, izbor građana. Iz ove perspektive, 2019. godine, nakon četiri izgubljene godine, nakon suprotstavljenih stavova o svemu o čemu su se mogli suprotstaviti stavovi kada su u pitanju naši unutrašnji odnosi u BiH, taj napredak, taj neki prosperitet vide samo oni koji sjede u vlasti, u vladama. Bojim se da nas čekaju još četiri takve godine. Podsjetit ću, od 2015. godine svake godine smo imali najave kako će sljedeće godine u FBiH biti najveće gradilište na Balkanu. Bože sačuvaj da bilo kome zavidim. Sve je ovo BiH. Kada je dobro u RS-u, dobro je i u FBiH. To se preljeva. Ali, mene su ove četiri prethodne godine putovanja kroz BiH, posebno kroz RS, podsjećale na one nekada u FBiH. Jer, tamo se gradi autoput, vrvi od radnika, od mašina. U FBiH, u isto vrijeme, to je sve bilo 'mrtvo more'. Iskreno se nadam da bar ove četiri godine ne bi trebale biti takve. Mislio sam da kada smo predavali Vladu FBiH (čiji je bio premijer u mandatu 2010-2014., opa. a.), da se neće desiti nikada više da bude bar neka Vlada koja neće napraviti bar neku dionicu deset-dvadeset kilometara autoputa za mandat. Evo, ne moramo se takmičiti ko će više napraviti. Nažalost, već prva Vlada koja je došla pokazala je da je to moguće, da se ne napravi. Tako da je to tako kada je u pitanju FBiH", navodi Nikšić.
Napomenuo je kako njegova stranka neće biti kočnica niti jednom zakonu niti projektu koji će voditi ka dobrobiti bosanskohercegovačkog društva i države BiH.
"Ne želim biti ni defetista, ne želim širiti loše prognoze. Što se tiče nas, želim to vrlo jasno poručiti svim građanima BiH: sve što bude u našoj moći, sve što bude do nas, svaki zakon koji je u interesu građana BiH, svaki zakon koji znači evropski put BiH, svaki zakon koji znači NATO put BiH će imati našu podršku u svim parlamentima. I mi ćemo dati sve od sebe da to budu što kvalitetniji i što bolji zakoni. Čak i kad vlasti to ne budu predlagale, mi smo spremni da ih predlažemo. Ali, da sada ne bude da svima držim lekciju, ovo je izborna volja građana BiH uz sve ono u što smo svi svjesni da je kompromitovano - izborni proces, da je bilo nepravilnosti, krađa, da to nije stvarni rezultat, da je to više do brojača nego do glasača, ali je izborni rezultat", smatra Nikšić.
Stava je da nema nikakve dileme da ono što je u nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH, prije svega, kad je riječ o političkom i unutrašnjem uređenju BiH, vrlo važno pitanje je izmjena Izbornog zakona BiH, kao prioritet rada nove vlasti.
"To je nešto, ne samo oko čega treba lomiti koplja nego oko čega će se lomiti koplja. To je nešto što mora biti rješenje koje će zadovoljiti, ako ne kažemo sve, ali najveći dio građana i političkih partija u BiH. Mi smo tu spremni biti dio rješenja, bez obzira na to što nismo dio vlasti. Dat ćemo sve od sebe da se u tom dijelu dođe do najkvalitetnijeg mogućeg zakonskog rješenja. Paralelno s tim, odnosno nakon toga ili nevažno kojim redosljednom, sva zakonska rješenja koja govore o izvršavanju naših obaveza prema NATO-u, izvršavanju naših obaveza na evropskom putu je nešto što mora biti prioritet rada zakonodavnog tijela na nivou države BiH. Kada govorimo o tome, postavljamo pitanje šta se to promijenilo pa govorite preče nam je da uđemo u NATO nego u EU. Nije se ništa promijenilo. Važno je i jedno i drugo. Važno je da izvšavamo te obaveze. Ali, upravo zbog onoga što se dešavalo ovdje, zbog rata, zbog agresije koja je bila na BiH, zbog žrtava, u konačnici zbog ove nesigurnosti o kojoj pričamo svi, vrlo je važno da u tom ispunjavanju uslova za NATO što prije steknemo mogućnost da budemo članica NATO-a", stava je Nikšić, koji dodaje:
"To je nešto što bi, ipak, trebalo da bude garancija da više neće ovdje biti onoga što se dešavalo u tim periodima ranih 90-ih godina. Možda to tada omogući građanima da prihvate neku svijest da ne treba da se plaše nekih drugih ili trećih i da ne mora svako glasati za svoje nacionaliste. Pa, kažu, neka su naši, pa makar i lopovi, nego da glasaju prema tome šta od onih za koje glasaju očekuju u nekom mandatu da provedu i izvrše, da to reklasira odnose ovdje. Ali, sasvim izvjesno, što se nas tiče, i u SDP-u i bh. bloku, mi ćemo sav svoj trud, angažman, sve što je do nas, dati da dođemo do što je moguće kvalitetnijih rješenja", navodi Nikšić.
Beograd i Zagreb da se ne miješaju u odnose u BiH
Beograd i Zagreb se prema BiH, smatra Nikšić, odnose kao prema nekoj svojoj teritoriji, često izvozeći i svoje probleme u BiH.
"Reagovao sam na izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji se obraća Bošnjacima i Hrvatima u BiH i traži relaksiranje odnosa. U najmanju ruku, ono što treba očekivati od predsjednika jedne države jeste da se obrati državi BiH, insitucijama BiH, kao što je i on predsjednik Srbije. Možete ga voljeti ili ne voljeti, slagati se sa njim ili ne, čovjek je predsjednik Srbije. On treba treba da uvažava institucije i državu BiH, kao i vlasti iz Zagreba. Mislim da će svima bolje biti u regionu kada se i komšije i susjedi i mi prema komšijama i susjedima budemo odnosili dobrokomšijski i dobrosusjedski", navodi Nikšić.
Smatra da je potrebno da se susjedne države međusobno uvažavaju i pomažu jedni drugima, a ne da se jedni drugima petljaju u unutrašnje odnose, a pogotovo, da ne treba da se 'podgrijavaju' problemi.
"Često tu koristim paralelu nepogoda koje su nas zadesile u periodu mandata naše Vlade 2010-2014. godina. Bez obzira na to koliko teška situacija bila, bez obzira na to koliko je katastrofalno stanje u pojedinim dijelovima BiH bilo, čovjek se osjećao nekako ponosan, ispunjen, puna srca kada je vidio kako ljudi, komšije i susjedi priskaču jedni drugima u pomoć, ne pitajući ni kako se zoveš, ni kojoj političkoj partiji pripadaš, ništa..., nego daj da pomognemo jedini drugima. I pomagali smo jedini drugima. I onda se čovjek pita, a što ne možemo takvi biti i kada nismo izloženi nekakvoj nevolji, nekakvoj nesreći. Što ne možemo biti dobre komšije i dobri susjedi, što ne možemo pomagati jedni drugima, ne priželjkujući da je meni bolje kada je komšiji gore ili po onoj narodnoj, neka i meni crkne krava, samo neka i komšiji crkne krava. Često sam u dilemi je li to svjesno ili nesvjesno", navodi Nikšić.
Kaže kako ne misli da je dobronamjerno kada Beograd i Zagreb podgrijavaju nekakve tenzije u BiH, te kada se pojavljuju kao oni koji će onda kao malo da smiruju i relaksiraju odnose.
"Ali, opet, to je dosta i do nas i do ljudi koji su u našim institucijama BiH. Jer je puno onih koji jedva čekaju da odu po mišljenje u Beograd, da odu po mišljenje u Zagreb, da odu da izvijeste Beograd i Zagreb o tome šta se ovdje dešava, tražeći podršku za neke stvari koje se mogu, trebaju i kojima je mjesto da se rješavaju u BiH", zaključuje Nikšić.
