Zbog čega Vlada Federacije Bosne i Hercegovine smatra da je zahtjev Saveza samostalnih sindikata BiH za najnižu platu od 1.000 KM nerealan te je li realno očekivati da neko može živjeti sa 420 KM u zemlji gdje potrošačka korpa iznosi 2.000 KM Hurtić je kazao da on ne vjeruje da potrošačka korpa toliko iznosi, kao i da, kako je naveo, zvanični podaci pokazuju drugačije cifre.
Također je rekao i da je 406 KM niska mininimalna plaća. “Već sam govorio, što je i ministrica Milićević rekla, da se užurbano radi na korekciji te plate, a ja sam rekao da su se stekli uslovi za značajniju korekciju te plate, ali moramo imati na umu da minimalna plata ima socijalni i ekonomski karakter. Imamo ekspanziju ekonomsku, industrijska proizvodnja raste pa i zaposlenost.
Vrlo važno je da kažemo da ne smijemo da dozvolimo da nerealni zahtjevi ugroze ovakvu jednu situaciju, pogotovo u vrijeme kad očekujemo novi val pandemije, a što poslodavci ne mogu izdržati“, komentarisao je Hurtić.
“Primijetno pomjeranje iz minimalne plate” Naveo je i da je već sada primijetan izlazak iz minimalne plate te naveo da je prethodna vlada 2015. imala 101.000 radnika, a da zadnji podaci pokazuju da je sada negdje oko 24.000 ljudi na minimalnoj plati, što znači, kako je istakao Hurtić, da imamo pomjeranje iz minimalne plate.
Govoreći o tome koja bi realno trebala biti minimalna plata, Hurtić je rekao da bi se morala uraditi ozbiljna analiza kako bi se adekvatno odredila minimalna plata koja ne bi ugrozila zaposlenost i funkcionisanje penzionog fonda.
“Stekla se situacija da i ekonomski pokazatelji govore u korist povećanja minimalne plaće, a s a druge strane imamo u parlamentarnoj proceduri dva važna zakona – Zakon o porezu na doprinos i Zakon o porezu na dohodak koji bi trebao smanjiti opterećenje poslodavaca a koji bi omogućio i povećanje minimalne plate.
O ciframa ne mogu govoriti. To su ozbiljne stvari. Također moram reći da naša minimalna plaća ne iznosi 406 nego 520 maraka, jer topli obrok nije uključen u plaću, a za koji opet tvrdimo da je nizak“, kazao je. “Laž da su iz Vlade FBiH pokušali spriječiti proteste” Komentarisao je i izjavu predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedina Šatorovića koji je rekao da su iz Vlade FBiH pokušali zabraniti proteste radnika. “To je klasična laž.
Tvrdim da nije takvo pismo upućeno i pozivam Šetu da kaže je li takvo pismo upućeno. Neozbiljna informacija i zloupotreba vašeg prostora da se pošalje neistina“, naveo je.
Govorio je i o najavljenoj jednokratnoj pomoći penzionerima u FBiH te rekao kako postoje dvije kategorije ljudi koji su najugroženiji – a to su radnici s niskim primanjima i penzioneri s niskim primanjima i oni su u statusu siromaštva.
Povoljna stvar je da je penzioni fond bilježi suficit te da se radi o milionskim iznosima. Rekao je i da bi on proteste radnika koji su održani juče nazvao “smiješnima”.
“To nisu bili radnički protesti”
“Imamo eksploziju plata, nažalost u pogrešnom sektoru – javnom sektoru. Plate u privatnom sektoru rastu, ali ne po tom stepenu kao u javnom. Ja bih proteste nazvao smiješnima, gdje se okupilo negdje oko 50-ak ljudi; nisu im se pridružili građani i doživjeli su bojkot većine radnika u BiH, jer od 20-ak reprezentativnih sindikata došla su 2. To nisu bili radnički protesti. Također, ukoliko bi došlo do povećanja plate od 1.000 maraka najviše koristi bi imao javni sektor“, komentarisao je.
