"Uvijek ćemo se organizirati u interesu zaštite prava radnika. Ne želimo biti dio političkih talova, prihvatati mjesta u upravnim i nadzornim odobrima, zapošljavati članove svoje porodice. Nije slučajno da se o svemu priča osim o minimalnoj plati i da se na taj način pokušavaju urušiti prava radnika, gdje imate Zakon o zaštiti radnika na radu iz 1990-ih gdje ulaganja firmi, preduzeća i ustanova su u mikroprocentima po pitanju zaštite zdravlja radnika. I onda se još poslodavci žale da je 42 bolovanja previše. Imajući u vidu koliko ulažu u zaštitu zdravlja radnika i 420 dana bolovanja na njihov teret je malo. Ne želimo da budemo dio sistema koji će od bogatih poslodavaca praviti još bogatije i koji će od siromašnih radnika praviti još siromašnije", rekao je Šatorović.
Istakao je kako su sada sjednice Ekonomskog-socijalnog vijeća tajne i da se njihove odluke ne objavljuju, u odnosu na ranije kada su bile otvorene za javnost. Na jednoj takvoj je, istakao je Šatorović, donesena i odluka 27.4. da se da saglasnost da radnik radi 72 sata za 300 KM.
"Mi ne možemo prihvatiti Zakon o radu koji će omogućiti poslodavcu da nakon poplave u Tuzli koja je trajala dva dana, da on 60 dana isplaćuje minimalnu ili nižu od minimalne plate, a on riješio taj problem za deset dana. Ići ćemo s s dopunama i izmjenama zakona. Ne možemo beskonačno dugo čekati politička previranja da bi žvijeli od 400 KM. Danas imate preko 50 posto svih radnika koji primaju platu manju od 500 KM, a potrošačka korpa je 2.000 KM", rekao je Šatorović.
Upitao je zvog čega se i u FBiH privredi nije pomoglo na način da se doprinosi i dio plate onima koji nisu radili zbog mjera zabrane uplaćuje na račun radnika, kako su to uradili u RS-u, a ne na račun poslodavaca. Poručio j da se posljedice krize "ne trebaju rješavati na način da se umanjuju prava radnika".
Mehmed Avdagić, član Predsjedništva SSSBiH, kazao je kako je su se svi sindikati u svijetu našli u teškoj situaciji kada je u pitanju sindikalna borba i da skoro ne postoji država koja nije zloupotrijebila situaciju s korona virusom.
"Pred nama su veliki izazovi u narednoj godini i mi ćemo kao sindikat morati dobro da vidimo s kojim snagama i s kakvim projektima da uđemo u narednu godinu, da budemo što efikasniji, da pokažemo neke stvari, bez obzira na svu ukupnu situaciju da se pokaže jedan od najefikasnijih metoda pritiska da li štrajkovima ili protestima, ako nema drugog načina kroz socijalni dijalog da onda ovim metodama pritisnemo vlasti da konačno počnu rješavati ozbiljan problem u BiH", rekao je Avdagić.
Istakao je kako je uslužni sektor bio najmanje zaštićen u cijeloj ovoj situaciji, te da vlasti nisu dale adekavatan odgovor, a veliki broj ljudi je ostao bez posla.
"Vrijeme u koje ulazimo je vrijeme nove gripe i ovog virusa, očekivati je da će biti i dalje otpuštanja. Bojim se da će BiH biti pod velikim pritiskom, da će se proizvodnja gasiti. Procjene za iduću godinu je da će se broj gladnih koji sada ima 120 miliona u svijetu udvostručiti. Očekuju nas veliki problemi, ne okrećemo se pravom sektoru a to je proizvodnja hrane. Ne bavimo se krucijalnim već trivijalnim pitanjima i sektor poljoprivrede je nezaštićen. Mi kasnimo kada je u pitanju sjetva, trebamo iskoristiti svaki pedalj da zasijemo", apelovao je Avdagić.
Obraćanje je održano povodom 115. godišnjice sindikalnog djelovanja u BiH.
