Sanel Mahmutović iz Vogošće, mjesta kod Sarajeva, smatra da je postupio ispravno kada je 17. novembra izlio bijelu boju na spomen-ploču s imenom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, postavljenu u mjestu Vraca, u opštini Istočno Novo Sarajevo.
“Ja sam to rekao i u Policijskoj stanici Istočno Novo Sarajevo”, kazao je 31-godišnji Mahmutović za Radio Slobodna Evropa (RSE) po izlasku iz policijske stanice u srijedu, 1. decembra.
Mahmutović objašnjava da je priveden tako što je poziv od policije u Istočnom Sarajevu dobila njegova nevjenčana supruga.
“Oni su poslali poziv mojoj supruzi da se javi ovdje u 10.15 sati, u utorak. Ja sam je dovezao ovdje i onda sam priveden, tako da tek moram čuti od supruge zašto su nju zvali i šta su joj rekli”, pojašnjava.
Inače, policija entiteta RS ne može privoditi osobe u entitetu Federacija BiH, gdje živi Mahmutović.
Brat Muharem čekao je Sanela ispred stanice u Istočnom Sarajevu.
Za RSE kaže kako smatra da je riječ o nezakonitom privođenju. Kaže da je “Sanelu spremljena klasična sačekuša”.
“Nije dobio poziv da se javi, trebali su mu poslati pismeni dopis. Snaha je dobila poziv, ona je otpraćena, a njega su uhapsili”, kaže Muharem Mahmutović.
Sanel kaže da je boju na spomen-ploču izlio, jer je “imao svoje privatne razloge”, ali najviše, “jer je riječ o ratnom zločincu”.
“Čitava situacija u Bosni i Hercegovini. Medijska kampanja…”, kaže on, dodajući da su u policijskoj stanici bili korektni, jer je “to učinio musliman, pa su bili ok”.
Sanel kaže i da je ispitan bez advokata, koji je došao naknadno u policijsku stanicu. Također, smatra da nije trebao biti zadržan 24 sata.
“Rekli su mi da sam počinio krivično djelo oštećenje i oduzimanje tuđe imovine. Trebali su me pustiti sinoć. Ne znam zašto nisu, danas ću se raspitati, i s advokatom vidjeti zašto su me držali.”
U blizini spomen-ploče postavljene su kamere koje kontroliraju saobraćaj, a vrlo često tu je i policijska patrola.
Šta kažu iz policijske stanice?
Vesna Stokanović, glasnogovornica Policijske uprave Istočno Sarajevo, potvrdila je za RSE da je Mahmutović ispitan bez advokata, ali samo zato što je advokat kazao da “u ovoj fazi postupka nema potrebe da bude na ispitivanju”.
“Oni su razgovarali prije davanja službene izjave. Nije mu uskraćeno pravo da ima advokata”, kazala je Stokanović za RSE.
Potvrdila je i da je Mahmutović priveden i zadržan zbog sumnje da je u počinio navedeno krivično djelo.
Ona je navela da će nakon dokumentiranja predmeta protiv Mahmutovića biti dostavljen izvještaj o krivičnom djelu Okružnom javnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu.
Zaprijećena kazna?
Prema Krivičnom zakoniku entiteta Republika Srpska, za “oštećenje i oduzimanje tuđe stvari” predložena je novčana kazna ili kazna zatvora do dvije godine.
Navodi se da ta kazna sljeduje svakome “ko uništi, ošteti ili učini neupotrebljivom tuđu stvar ili je protivpravno oduzme radi privremene upotrebe”.
Ako je djelo izvršeno “iz mržnje ili obijesti ili je time prouzrokovana znatna šteta, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina”.
U sudskoj praksi, u ovakvim slučajevima najčešće se određuje novčana kazna.
Sanelov brat Muharem kaže da će angažirati i tim advokata ako je to potrebno da se dokaže da Sanel nije učinio ništa loše.
Šta tužilaštvo može uraditi?
Dragiša Jokić, advokat iz Istočnog Sarajeva kaže da se mnoga različita krivična djela vode pod imenom “oštećenje ili otuđenje tuđe stvari”.
“Zavisi šta ste kome oštetili. Možete nekome slupati auto, pa je oštećenje tuđe stvari, a možete nekome razbiti prozor, i to je oštećenje tuđe stvari”, kaže Jokić.
On ističe da policija ima obavezu da podnese izvještaj o nekom događaju koji se desio, i o kojem imaju saznanja, a da li će se pokrenuti prekršajni postupak ili će obavijestiti tužioca smatrajući da ima elemenata krivičnog djela, to je njihov izbor.
“Ako nema prijedloga oštećenog, nema ni krivičnog gonjenja, jer tužilac nema to ovlašćenje. S tim što, ako je oštećeni podnio krivičnu prijavu protiv lica N. N. ili tačno određenog lica, to u praksi sudova se smatra kao da je podnesen prijedlog”, pojašnjava Jokić.
U ovim krivičnim djelima, ocjenjuje Jokić, podrazumijeva se da društveni, odnosno državni interes nije takav da bi to tužilac gonio po službenoj dužnosti.
Prema njegovim riječima, “bez prijedloga ili krivične prijave koja se smatra prijedlogom tužilac nema ovlaštenja da vodi krivični postupak, zato što rizikuje da optužnica u tom slučaju ne bude potvrđena”.
“Po ovom izvještaju, tužilac može da postupa, da preduzima određene radnje, ima li elemenata krivičnog djela, ima li osnova sumnje. On u tome može da sasluša, i da pita oštećenog da li stavlja prijedlog za krivično gonjenje”, kaže Jokić.
Spomen-ploču je postavila boračka organizacija, ali, kako navodi Jokić, “postavlja se mnogo pitanja, kako je došlo do postavljanja, na čemu su postavili, ima hiljadu stvari koje tužilac treba raspraviti”.
Čija je ploča?
Zid na kojem se nalazi ploča u vlasništvu je Opštine Istočno Novo Sarajevu, rekao je za RSE gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić.
“Zid je javno vlasništvo, s obzirom na to da je u putnom pojasu lokalne saobraćajnice. Boračka organizacija je uz odobrenje Opštine postavila ploču”, pojasnio je Ćosić.
Spomen-ploča s imenom Ratka Mladića, koji je pred Međunarodnim sudom u Hagu osuđen na doživotni zatvor za genocid i ratni zločin u BiH, bojom je prefarbana dva put.
Prvi put 17. novembra, potom 25. novembra.
Ploča se nalazi se na entitetskoj liniji razdvajanja između Sarajeva i Istočnog Sarajeva, nekoliko kilometara od centra glavnoga grada.
Ploču na Vracama na kojoj se nalazi ime Ratka Mladića, za kojeg se ovdje navodi da je kao general Vojske Republike Srpske na tom mjestu 19. maja 1992. godine izvršio smotru dva bataljona, 2014. godine postavila je Boračka organizacija Istočno Novo Sarajevo.
Njeno uklanjanje tražilo je Gradsko Vijeće Sarajeva koje je 4. novembra usvojilo inicijativu vijećnice Alme Čengić kojom se zahtijeva od Kancelarije visokog predstavnika (OHR) da naloži skidanje spomen-ploče s Mladićevim imenom.
Čengić se pozvala na Odluku visokog predstavnika o izmjenama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kojima je zabranjeno postavljati spomenike i podsjetnike osobama pravosnažno osuđenim za genocid.
Na upit RSE o inicijativi za uklanjanje ploče, iz OHR-a su kratko odgovorili da je “ovo pitanje za nadležne domaće institucije”, jer su izmjene Krivičnog zakona BiH objavljene u Službenom glasniku BiH u julu ove godine.
