Dok Evropska unija traži dugoročnija rješenja za energetsku krizu s kojom se suočava i poziva članice da, ne napuštajući agende o dekarbonijaziji, traže rješenja, u Bosni i Hercegovini u fokusu su predstojeći izbori. Oni su prije zime – pa ima vremena.
Za plinsku krizu nemamo plan, šta nas onda čeka – Federalna.ba pitala je prof. dr. Mirzu Kušljugića, eksperta iz oblasti elektroenergetike.
Situacija je, kaže, kompleksna i mora se razlučiti šta treba raditi kratkoročno, u sljedećih godinu-dvije, a šta treba biti dugoročno opredjeljenje, jer se očekuje da će poremećaj na tržištu energenata potrajati.
Građani trebaju izvršiti pritisak, poput onoga koji su mladi napravili na Evropski parlament 2018, što je dovelo do ozbiljnih promjena u energetskoj politici Evrope i odgovornijim klimatskim politikama, podsjeća Kušljugić.
“Ukoliko građani budu na ovaj način prihvatali neaktivnost – a postoji mogućnost da se interveniše i kratkoročno – i ukoliko ne budu učestvovali u projektovanju dugoročnih rješenja, onda ćemo imati ad hock rješenja i uvijek ćemo imati izgovore da Bosna i Hercegovina kao mala zemlja nema nekih alata u rukama da može reagovati na ovakve krize.”
Prema njegovim riječima, ovu krizu ne treba propustiti kao priliku da konačno uđemo ozbiljno u program bavljenja energetskim siromaštvom. Posebno zbog onih koji ovu krizu još teže podnose.
“Ima vremena do zime da se u saradnji s općinama uz sredstva koja nisu velika pomogne onima koji ne mogu nabaviti osnovna sredstva za preživljavanje ove zime, prije svega, gorivo za grijanje. Mora se sasvim drugačije pristupiti programu smanjenja energetskog siromaštva, između ostalog, i primjenom mjera energetske efikasnosti”, istakao je Kušljugić.
Kao primjer naveo je akciju podjele led sijalica, što bi, ističe, bilo dobro za Vladu Federacije i za Elektroprivredu. Pojašnjava da bi na taj način, ako ništa drugo, ostalo više energije za prodaju, koja se trenutno, zbog situacije na tržištu, izvozi po veoma visokim cijenama.
“Moramo imati neka brza inovativna rješenja koja su prikladna poziciji u kojoj se s energetskog aspekta nalazi naša država”, poručio je Kušljugić.
Kad je u pitanju predstojeća grijna sezona i strah građana Zenice i Sarajeva da će im radijatori ove zime ostati hladni, Kušljugić je naglasio da je zavisnost grijanja Zenice u potpunosti povezana s radom ArcelorMittala, a budućnost ArcelorMittala povezana s njegovom ekološkom dozvolom.
“Tu postoji određena opasnost da dođe do nekih izazova u snabdijevanju, ali u ovom trenutku mislim da nije toliko kritična.”
U Sarajevu, poručuje, treba napraviti tri scenarija: jedan da će biti plina i da će biti skup, drugi da će biti ograničene količine – što bi nagovijestilo mjere štednje, a treći da može doći do potpunog prekida napajanja plinom.
“U tom slučaju, najvjerovatnije bi se u Sarajevu desilo ono što se desilo u Zenici prije nekoliko godina, a to je prelazak na grijanje pomoću električne energije, što predstavlja poseban izazov ne samo za distribuciju nego i za Elektroprivredu s aspekta snabdijevanja. Moja poruka je da u ovom periodu treba praviti sva tri scenarija, ništa nije isključeno”, poručio je prof. Kušljugić, gostujući u Dnevniku 2 Federalne televizije.
