Pokušaji ubistva, nažalost, postali su svakodnevnica u BiH, ali i svijetu, ali u manjim gradovima poput Goražda su rijetki i logično je da izazovu pažnju, pa i dozu straha među građanima.
Ovo je za „Avaz“ izjavio doc.dr.sc. Sandi Dizdarević, profesor kriminalističke psihologije, koji po informacijama koje su u ovom trenutku dostupne javnosti ne može komentirati konkretan slučaj, ali kaže da ovakva krivična djela generalno karakteriziraju podmuklost, organiziranost, unaprijed pripremljena odluka o izvršenju i vrlo lični i intenzivni motivi.
Istraga u nekoliko pravaca
- Kod ovakvih i sličnih krivičnih djela istražne radnje se odvijaju u nekoliko pravaca. Ono što je najbitnije, da ovakva krivična djela istražuju iskusni istražitelji koje prevashodno krasi znanje iz oblasti kriminalistike, krivično procesnog prava, kao i kriminalističke psihologije.
Sve radnje moraju biti pomno planirane i koordinirane sa jednog mjesta. Prvi pravac je poduzimanje hitnih anticipiranih radnji dokazivanja, poput uviđaja, s ciljem što bržeg izlaska i provođenja uviđajnih radnji, odnosno prikupljanja materijalnih dokaza, identifikaciji personalnih i tehničkih dokaza sa lica mjesta – kaže Dizdarević.
Dodaje da je iz tragova prikupljenih s lica mjesta neophodno što prije krenuti u njihovo procesno - pravno formiranje u dokaze, što podrazumijeva neophodna vještačenja od strane stručnjaka različitih profila.
Bitno djelovati u prvih 48 do 72 sati
- Veoma je bitno djelovati u prvih 48 do 72 sati kada su tragovi "vrući", kada je psihoza prisutna kako među potencijalnim svjedocima, tako i kod osumnjičenog, te eventualnih pomagača, odnosno svakog ko je imao na bilo koji doticaj ili vezu sa krivičnim djelom.
Drugi pravac, odnosi se na ofanzivni kriminalističko - obavještajni rad policijskih službenika u smislu prikupljanja informacija o i u vezi krivičnog događaja, potencijalnim vezama, praćenju pogovaranja, pregledavanju video nadzora, provjeravanje legitimiranih lica u proteklih 24 sata do 7 dana, pregled policijskih kamera ako su instalirane, obavljanje razgovora sa vođama patrolnih sektora, vođama i patrolama saobraćajne policije, građanima, rođacima, konkurentima...
Kod ove faze bitno je da se sve prikupljene informacije slivaju na jedno mjesto, kod analitičara koji će izvršiti analizu, provjeru, odbacivanje, spajanje i na kraju napraviti zaključak i preporučiti u kojem pravcu dalje krenuti – ističe Dizdarević.
Treći pravac djelovanja u ovakvim slučajevima smatra i vjerovatno najvažnijim, ali i najsloženijim, jer ga moraju provesti istražitelji koji imaju izrazito razvijenu moć za primjenu tehnika i taktika vođenja razgovora s različitim kategorijama osoba.
- To znači da se moraju detaljno, planski, sistematično obaviti saslušanja svjedoka, užih članova porodice, radnih kolega, prijatelja, konkurenata. Na ovakav način stvara se viktimološki profil, a otkrivanje i pravljenje viktimološkog profila je u krvnim deliktima putokaz da se u 75-90 posto slučajeva otkrije i osumnjičeni – dodaje Dizdarević.
Složen policijski sistem u BiH
Smatra da u ovoj fazi istrage nadležno tužilaštvo ne treba izlaziti u javnost sa informacijama o događaju, jer se one mogu pogrešno protumačiti i naštetiti samoj istrazi.
- BiH ima složen policijski sistem, ali sasvim dovoljno kvalitetnih istražitelja, forenzičara, vještaka, stručnih osoba, tužitelja koji mogu biti angažirani, barem i kao savjetnici.
U pogledu policijskog organa, po mom skromnom mišljenju, Federalna uprava policije ima izuzetnu forenziku i stručnjake, uključujući i istražitelje.
Ako bismo govorili o nadležnostima, mišljenja sam da u ovakvim slučajevima nadležnost, kao formalna određenost, ne treba igrati apriori ulogu, tako da svaka policijska služba, a osobito MUP RS treba biti uključen u istražne radnje, jer se radi i o samoj blizini međuentitetske granice.
Po meni bi već trebao biti formiran tim kojeg bi sačinjavali tužitelj, istražitelji Sektora kriminalističke policije BPK, istražitelji MUP-a RS, vještaci i stručne osobe FUP-a – kaže profesor Sandi Dizdarević
