"Mislim da je pravovremeno upozorenje bilo. Sve što smo radili, imali smo komunikaciju i razmjenu informacija. Nije moglo prije. Štete koje priroda čini malo koja zemlja može odbraniti u ovakvoj situaciji. Decentralizovan sistem u BiH je dao svoj maksimum. Sve iznat toga - potrebno je ono što nemamo u sistemu, dobra koordinacija i sistem rukovođenja i komandovanja. Ja to smatram pomoći građanima BiH i onima koji nisu iz BiH", kazao je.
Tokom dana - čuli smo izjave ljudi kojima voda peti put ulazi u kuće - kako njima to objasniti?
"Sve što se dešava je stvar politike. Ne želim da se bavim politikom, želim da se bavim našim zadatkom - a to je zaštita ljudi i dobara. Mi činimo sve. Značajna sredstva su data, uložena u obuku. To daje rezultate. Civilna zaštita radi na najbolji način u svojim kapacitetima. Ružno je ponavljati, ali situacija gdje u državi imamo više ministarstava nego opština uzima svoj danak od građana BiH", poručio je Agić.
Agić je istakao da je Ministarstvo sigurnosti od 2014. godine i poplava učinilo sve u svom okviru da bi konkretizovali odnose sa međunarodnim partnerima.
"Oko 10 miliona KM smo dobili donacija. To nije malo da obezbijedi jedna struktura koja nema svog budžeta. Mi smo administracija koja radi na lobiranju za druge", kazao je.
"Najveći problem je koordinacija. Dok se to ne uspostavi - ne možemo reagovati na pravi način", poručio je u Danu uživo na N1.
Procjenjuje se da je šteta nastala od poplava 2014. godine viša od dvije milijarde eura. Agić je kazao da će štete nastale danas diljem Bosne i Hercegovine biti visoke.
"Najveće štete i težinu će snositi građani koji su pogođeni baš kao i prošli put",poručio je. On je dodao i to da je Civilna zaštita uradila puno više nego što je to iko očekivao te je pohvalio njihov rad.
Govoreći o prognozama koje se očekuju za naredni peridod, Agić je kazao da bi građani trebali biti mirniji jer sve vodi ka tome da će doći do stabilizacije vremenskih prilika.
"Čim poplave prođu mi zaboravimo na realno sagledavanje činjenica. Moglo je bolje. Sve ono što pokušavamo da uradimo u smislu boljeg rada i koordinacije i opremanja GSS-a. Politika je dozvoljava formiranje jedinstvene GSS, niti jedinice za zaštitu i spašavanje ljudi. A GSS je volonterski angažman", poručio je.
Teslić je danas među najpogođenijim dijelovima BiH. Kako to objasniti ljudima koji tamo žive?
"Teško je odgovoriti na to. Ne postoje rezervisana sredstva na taj način. Mi pokušavamo da uđemo u sistem osiguranja od prirodnih i drugih nesreća. Da uvedemo zapadni sistem funkcionisanja zbog ovih stvari, ponukani onim iz 2014. godine - nemamo dobru političku volju", kazao je.
