Također, pozvao je vlasti u ovom bh. entitetu da odustane od namjere da se napravi zajednički plan i program sa Srbijom.
– To je jedan novi vid agresije na BiH i produbit će ionako veliki jaz u obrazovnom procesu, u ovom dijelu BiH – podsjetio je Salkić i istaknuo da je bosanski jezik priznat u svim sistemima obrazovanja bivše Jugoslavije, ali da postoji negiranje na manjem prostoru BiH.
– Kroz historiju bosanski jezik je pobijedio sve one koji su ga negirali. Preživjet ćemo i ovu vlast i vrijeme, mi Bošnjaci, bosanski jezik i BiH – ukazao je Salkić.
Uoči skupa o temi „Jezik, sloboda, tradicija – Društveno-politička stvarnost bosanskoga jezika u južnoslavenskoj jezičkoj zajednici“, Salkić je rekao da je cilj ove konferencije nije da se dokazuje da li postoji ili ne bosanski jezik.
– Mi govorimo o kontinuitetu bosanskoj jezika i sistemu koji pokušava da to negira. Vlast u ovom entitetu provodi zaključke i preporuke Akademije nauka i umjetnosti Srbije, koja je 1998. godine donijela preporuke i smjernice da se negira bosanski jezik i sve ono što ima vezu s Bošnjacima i da se na izvoru pokuša uništiti sve što je bosansko – naglasio je Salkić
Stoga, naveo je, pokazat će da imaju pravo na bosanski jezik i da niko to ne može da spriječi.
Direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu Alen Kalajdžija je rekao da je bosanski jezik društvena, politička i lingvistička činjenica.
– Bosanski jezik je priznat u svim zemljama bivše Jugoslavije. U Makedoniji se uči kroz redovnu nastavu, na Kosovu se, u nekoliko općina, tertira kao jedna od službenih jezika manjinskih naroda, u Crnoj Gori se u okviru predmeta srpski, hrvatski, crnogorski uči i bosanski jezik, u Hrvatskoj će od ove godine početi uvođenje bosanskog jezika kao predmeta, u Srbiji je već više od 100 udžbenika odštampano na bosanskom jeziku – naglasio je Kalajdžija.
Ovaj skup, koji su u Banjoj Luci organizovali Kabinet potpredsjednika bh. entiteta RS Ramiza Salkića, u saradnji s Institutom za jezik Univerziteta u Sarajevu i Bosanskom medijskom grupom, treba da pošalje poruku i srpskim vlastima u RS koji ne priznaju bosanski jezik.
– Morat će se realizirati nešto što je društvena i historijska činjenica i službeni jezik BiH, za koji se izjasnilo 53 posto stanovništva – naglasio je on ističući da je neophodno njegovati jezičku toleranciju i pozitivne jezičke i kulturološke vrijednosti.
Na ovom skupu s međunarodnim učešćem učestvuju jezički stručnjaci iz Bosne i Hercegovine i zemalja bivše Jugoslavije.
