Direktor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH Hasim Šabotić je kazao da ova institucija nema operativno-izvršne nadležnosti po pitanju otkrivanja i procesuiranja koruptivnih krivičnih djela. Agencija se najviše svodi na prevenciju i koordinaciju borbe protiv korupcije u BiH.
Između ostalog, naveo je da je nadležnost Agencije izrada Strategije i akcionog plana za prevenciju korupcije, te da je Strategija za period 2015.-2019. istekla.
Kaže da su uradili i novu strategiju za period 2020.-2024. godina i da su uputili zahtjev Ministarstvu finansija i trezora BiH za davanje saglasnosti, kako je to zakonom definirano.
Šabotić napominje da je zahtjev upućen u februaru ove godine i da, iako je rok za dostavljanje mišljenja 10 dana, do sada nisu dobili mišljenje Ministarstva, dodajući da su u maju uputili i urgenciju.
Po njegovim riječima, Agencija sarađuje sa svim nivoima vlasti. Međutim, u zakonu nigdje nije definirano, ako neko ne želi da sarađuje sa Agencijom, kako i na koji način ga privoliti da nešto uradi.
Kaže i da su uputili inicijativu da se pripreme izmjene i dopune zakona, ali se ništa konkretno nije uradilo.
Na pitanje da li je dosadašnjim radom Agencije nivo korupcije smanjen na bilo kojem nivou i ako jeste u kojem obimu ili u kojem procentu u odnosu na prethodni period, Šabotić je odgovorio da je on od 2016. godine u Agenciji kao direktor, te da se po njegovom mišljenju korupcija nije smanjila, „jer svi znamo da je u BiH zastupljena sistemska korupcija, a na sistemske rizike korupcije moramo odgovoriti sistemskim sredstvima“.
"Jedan od uzroka korupcije, to je više postao način življenja u BiH sa koruptivnim ponašanjem. Sve što idemo da završimo što nam pripada po zakonu, mi posežemo za nekim darom, pokolonom. S druge strane, represivni mehanizmi borbe protiv korupcije, bez obzira na ove preventivne su, na neki način, najbolji preventnivni mehanizam. Kada sagledamo konkretno stanje, kad vidimo da nemamo presuda visoke korupcije, to nam sve govori", smatra Šabotić.
Ustvrdio je da su „rak-rana ovoga društva tužilaštva“, navodeći primjer da je 2017. godine na sastanku s glavnim kantonalnim tužiocima, od jednog glavnog kantonalnog tužioca dobio odgovor da on nikada neće postupiti po anonimnoj prijavi.
Privremena istražna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH saslušala je i direktora Agencije za javne nabavke BiH Đenana Salčina, koji je, između ostalog, kazao da je pripremljen nacrt izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama, te da je jedan od ključnih prioriteta bio da se u taj zakon stave antikorupcijske odredbe, da se uvede inspekcijski nadzor u oblasti javnih nabavki, da se uvede u Zakon o javnim nabavkama krivično djelo te sukob interesa.
Salčin je napomenuo da je radna grupa napravila izmjene i dopune zakona u augustu 2018. godine, ali da još uvjek nemaju sva potrebna mišljenja institucija BiH, konkretno mišljenje Ministarstva finansija i trezora BiH.
Po njegovim riječima, jedna od nadležnosti Agencije su i elektronske nabavke.
Kaže da su uz pomoć njemačkog GIZ-a u septembru 2019. godine pripremili da se puste u funkciju elektronske nabavke „koje bi nam znatno olakšale, pogotovo sada kada je bilo vrijeme pandemije Covida-19, da se sve radi u elektronskom obliku“.
Dodaje da „još uvijek nemamo elektronske nabavke iako je tehnički sve završeno“.
Salčin je, odgovorajući na pitanja članova istražne komisije, između ostalog, kazao i to da je „ovo zemlja u kojoj su javne nabavke, tajne nabavke“.
Sudija Okružnog suda u Banjoj Luci Milan Blagojević posljednji je kojeg je danas, tokom petoiposatnog rada, saslušala Istražna komisija.
On je, između ostalog, ocijenio da je stanje u pravosuđu katastrofalno.
- Kako da vršimo reformu pravosuđa, koja je nophodna, sa ovakvim VSTV-om - naveo je Blagojević .
Po njegovim riječima, reforma se mora učiniti prestankom mandata aktuelnom VSTV-u.
Potom, potrebno je donijeti dva zakona - jedan o visokom sudskom i drugi o visokom tužilačkom vijeću.
Također se zalaže da nauka i struka, kroz redovne profesore, uđe u visoko sudsko, odnosno visoko tužilačko vijeće.
Nakon iscrpne rasprave, Privremena istražna komisija Predstavničkog doma PSBiH za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH usvojila je nekoliko zaključaka.
Jednim od zaključaka traži se od Ministarstva finansija i terzora BiH da dostavi mišljenje o strategiji Agencije za prevenciju korupcije za period 2020-2024. godina koje je APIK tažio od Ministarstva. Također se od ovog ministarstva traži da dostavi mišljenje o nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, koje je zatražila Agencija za javne nabavke.
Zaključeno da se stenogram svjedočenja dostavi VSTV-u, konkretno Uredu disciplinskog tužioca na dalje postupanje.
