Za mnoge od njih upravo je pčelarstvo porodični biznis kojim se tradicionalno bave, naročito u ovom dijelu BIH.
Borika Ćetković je iz okoline Rudog. Kaže da su uslovi za bavljene pčelarstvom idealni, a svoje proizvode izlaže na sajmovima širom regije.
"Bavimo se pčelarstvom već trideset godina. Može se živjeti, tročlana porodica može solidno živjeti s nekih 300 košnica, a mi imamo više od 300 košnica. Mi smo proizvođači selekcioniranih matica, imamo blizu 500 nukleusa u proizvodnji, radimo mnogo, a proizvodimo i propolis, matičnu mliječ", ističe Borika.
Druženje s pčelama je svakodnevno, a Borika kaže da nikada ne koristi zaštitna odijela, te da joj pčele do sada nisu naudile.
"Ja nikad ne nosim rukavice, ništa, ima sorti koje su jako mirne, niti jedna me nije ujela. One su vrijedne, imamo korist od njih i jednostavno ih tako tretiramo, s poštovanjem", objašnjava Borika.
Ova godina bolja od prethodne
Pčelari ističu da je za razliku od prethodnih, ova godina za pčelare bila daleko bolja od prethodne.
Emir Čolić iz Kovanja kod Rogatice posjeduje više pčelinjaka, a svaki od njih dao je dobre prinose.
"Proizvodnja je ove godine bila dobra, pogotovo prvi dio je fantastičan, behar, bagrem, lipa i livada, poslije je bilo malo slabije, šuma je zakazala, ali godina u globalu nije loša. Što se tiče mojih proizvoda ove godine sam proširio proizvodnju, imamo u ponudi tri nove kreme, propolis, kantarionova i nevenova krema, to do sada nisam radio. Proizvodim i pet vrsta meda, preparate na bazi meda, imamo bronhomed, sirup od čuvarkuće, zeleni orašćić u medu, saće u medu, kandirano voće u medu i imamo pet, šest tinktura koje se rade s travama. Već 20 godina živim od pčelarstva i smatram da se može živjeti. To je porodični biznis, nema bogaćenja, ali da čovjek može živjeti solidno, može", ističe Čolić.
Čolić je na sajmu u Goraždu ponudio med s nekoliko pčelinjaka.
"Imam pčelinjake na četiri mjesta, u Hercegovini, ove godine sam bio i u Goraždu, na bagremu i dobro prošao, a imam pčelinjak i u Olovu i u Hrenovici. Također, imam pčelinjak koji je selidbeni koji prebacujem s lokacije na lokaciju, po potrebi", pojašnjava Čolić.
Voćari i vidari na sajmu meda
Na sajmu meda bude i izlagača koji nude prerađevine od voća, sokove i džemove. Među njima je i penzioner Suljo Zec.
"Proizvodim sve od jabuka, šljiva, kupina, džemove, sokove, pekmeze, imam deset dunuma voćnjaka, ne živim od toga jer sam penzioner, ali mi dobro dođe i za moju kuću, ali i da se ponudi drugima", kaže Zec.
Neobična pojava na sajmu meda je i vidar Izet Hodžić zvani Brko, prepoznatljiv po svojim specifičnim dugim brkovima.
"Ja dolazim s prostora tromeđe Crne Gore, Bosne i Srbije, iz Živinica kod Priboja na Limu. Pripadam Srbiji, ali bliži sam Bosni i Crnoj Gori, bavim se alternativnom narodnom medicinom već 30 godina. Proizvodim preparate i kreme za reumu, išijas, kostobolju, cirkulaciju glavobolju, šuljeve, sinuse, ženske bolesti, ciste, miome, za šećer, kožne bolesti. Apelujem na roditelje koji imaju bolesnu djecu, a nemaju mogućnosti da liječe svoju djecu od šećera i svih teških oboljenja nek se jave meni na broj 065 959 809 i nek probaju ovo što ja spremam, doniram terapije. Donator sam mnogih terapija za bolesnu djecu jer djeca su naša budućnost", kazao je Izet.
On tvrdi kako sve priređuje sam iz onog što je priroda ponudila, od ljekovitog bilja i raznih čajeva, o čemu je učio od majke koja je također bila vidarica.
