Američki diplomata Jonathan Moore obnašao je u Bosni i Hercegovini funkciju savjetnika šefa Misije OSCE-a 1996. godine, potom zamjenika ambasadora SAD od 2009. do 2012. godine. Na funkciju šefa Misije OSCE-a dolazi 2014., koju obnaša sve do 2017. godine.
Po povratku u Vašington, Moore je bio na nekoliko pozicija, uključujući višeg savjetnika za Evropu i Evroaziju za Misiju SAD pri Ujedinjenim nacijama od septembra do novembra 2018. Bio je i prvi zamjenik pomoćnika sekretara i vršilac dužnosti pomoćnika državnog sekretara za poslove međunarodnih organizacija od novembra 2018. do marta 2020. godine, vršilac dužnosti pomoćnika sekretara, viši službenik Biroa i prvi zamjenik pomoćnika državnog sekretara za okeane i međunarodna pitanja životne sredine i nauke od aprila 2020. do novembra 2021. godine. Danas radi kao nezavisni konsultant.
Kao s odličnim poznavaocem situacije u Bosni i Hercegovini, s Murom smo razgovarali o tome kako BiH vidi danas, Dodikovim najavama otcjepljenja, američkim sankcijama protiv određenih bh. zvaničnika te kako će predstojeći američki izbori potencijalno utjecati na situaciju u našoj zemlji piše Avaz.
Ambasadore, dugo godina ste služili u BiH. Kako Vam danas izgleda naša zemlja?
– Već od moje prve posjete, krajem marta 1992. godine, ljudi i mjesta Bosne i Hercegovine ostavili su duboke utiske na mene i moje srce. Mnogo je divnih krajeva u oba entiteta, volim vaše prirodne ljepote i odlično gostoprimstvo. Ali bojim se da je stalno neslaganje političkih stranaka ogromna prepreka. Veliki dio mladih ljudi ne planira ostati u BiH.
Ako pogledamo Dodikove učestale prijetnje otcjepljenjem, američku crnu listu, činjenicu da je BiH na začelju u procesu evropskih integracija, čini se da je situacija tokom godina postala sve gora. Gdje je nastao problem, tj. zašto BiH, uz sve sile međunarodne zajednice, bonske ovlasti, donacije i ostalo, nije uspjela u punom kapacitetu profunkcionirati kao država?
– BiH ima teške izazove. Nema sumnje da se mora promijeniti Ustav. Jeste on ključni dio Dejtonskog sporazuma, ali krši razna ljudska prava, i nedostatak ikakvog konsenzusa u Predsjedništvu BiH sprečava napredak. Veoma je žalosno da, uprkos podršci SDA, SNSD-a i HDZ-a, „aprilski paket“ nije bio usvojen 2006. godine. Taj prijedlog je bio najbolja mogućnost za ustavne promjene.
Koliko američke sankcije mogu pozitivno utjecati na “discipliniranje“ političara u Bosni i Hercegovini? Čini se da su posebno uzdrmale RS, s obzirom na to da su neke od donedavno najjačih kompanija u ovom entitetu morale staviti katance na svoje poslovanje. No, šta to dugoročno znači, prije svega, za Milorada Dodika?
– Spisak diplomatskih opcija je relativno kratak: slatke riječi, verbalne prijetnje, sankcije, povlačenje ambasadora, prekid odnosa. Narod BiH može odlučiti da li su sankcije djelotvorne. Ljudi ponekad mene pitaju zašto se sankcije ne primjenjuju na više ljudi i u Federaciji.
Prije nekoliko mjeseci ste upozorili da Dodik poduzima provokativne korake kako bi neutralizirao međunarodnu zajednicu u Bosni i Hercegovini i osigurao de facto otcjepljenje entiteta Republika Srpska. Koliko je takav scenarij zaista moguć?
– Izvinjavam se, ne sjećam se takvih riječi s moje strane. Što se tiče otcjepljenja entiteta, potpuno je jasno da garanti Dejtonskog sporazuma, uključujući Sjedinjene Američke Države i Srbiju, ne bi to dozvolili.
Američki izbori
Oči svijeta uprte su u američke izbore. Ono što je izvjesno jeste da će SAD dobiti novog predsjednika. Kako bi izbor Donalda Trump s jedne, a Kamale Harris s druge strane mogao utjecati na američku politiku prema BiH?
– Gledajući na brojne domaće prioritete u Americi i užasnu globalnu krizu, Balkan i BiH neće, naravno, biti glavni predmeti pažnje nove predsjedničke administracije. Kao i drugdje u svijetu, konkretna pozitivna dostignuća kao što su politička stabilnost, dobri susjedski odnosi i ekonomski razvoj, dobila bi sigurno američku podršku i interesovanje. Važno je iduće godine obilježiti 30. godišnjicu Dejtona, ali je otvoreno pitanje na kojem nivou protokola.
Penzionisan sam od jula 2023., od januara ove godine bavim se konsaltingom i savjetovanjem. Kao i ranije u diplomatskoj službi, tražim u svojoj firmi strategije i rješenja za svoje klijente. Da dodam na kraju, hvala za razgovor.
