Ruski sud osudio je Nadeždu Bujanovu, 68-godišnju pedijatricu iz Moskve, na pet i po godina zatvora nakon što je majka jednog od njenih pacijenata prijavila njene navodne izjave o ruskim vojnicima u Ukrajini tokom privatnog savjetovanja.
Bujanovu je u januaru optužila bivša supruga vojnika poginulog u Ukrajini, tvrdeći da je doktorica tokom pregleda navodno opisala njenog bivšeg supruga kao “legitimnu metu Ukrajine” te da je Rusija “kriva” u ratu koji je u toku. Doktorica je zatvorena pod optužbom za “širenje lažnih informacija” o ruskoj vojnoj kampanji u Ukrajini, na osnovu zakona koji je usvojen ubrzo nakon što je Rusija započela invaziju u februaru 2022.
Ovaj slučaj, usmjeren protiv pedijatrice rođene u Lavovu u Ukrajini, ali dugogodišnje stanovnice Rusije, naglašava rastuću represiju u zemlji kako rat traje. U svojoj završnoj izjavi, emotivna Bujanova je negirala krivicu, tvrdeći da nije razgovarala o ratu sa dječakom ili njegovom majkom. Odbrana je istakla da su optužbe protiv nje utemeljene na njenom ukrajinskom porijeklu i da tužioci nemaju čvrste dokaze koji bi potvrdili da je govorila protiv rata.
Nema audio zapisa iz sobe za konsultacije; tužilaštvo se oslanjalo na izjave sedmogodišnjeg dječaka i njegove majke, Anastasije Akinšine. Akinšina je prve optužbe iznijela u videozapisu koji su brzo prenijeli prokremaljski mediji, u kojem se čuje kako kaže: “Neću dozvoliti da se ovo zataška!”
Nakon što je slučaj privukao pažnju javnosti, Aleksandar Bastrikin, šef ruskog Istražnog komiteta poznat po tvrdokornom stavu, obećao je da će ga lično pratiti.
Posmatrači tvrde da je pritisak države stvorio atmosferu straha i prijavljivanja – susjedi, prijatelji pa čak i članovi porodice međusobno se prijavljuju, često anonimno, što podsjeća na najmračniju represiju iz vremena Josifa Staljina. Nedavna anketa pokazala je da se čak 30% Rusa boji izraziti mišljenje o ratu, čak ni prijateljima ili porodici.
Ovaj slučaj je izazvao široku osudu među organizacijama za ljudska prava, a ruska organizacija Memorial, koja je sada zabranjena u Rusiji, označila je Bujanovu kao političkog zatvorenika. Grupa ruskih ljekara napisala je otvoreno pismo u njenoj odbrani, osuđujući prijavu kao sramotnu.
Ruske vlasti posljednjih mjeseci sve strožije kažnjavaju svaki izraz antiratnog stava, izdajući niz drakonskih zatvorskih kazni. Prošlog petka, ruski sud osudio je jednog muškarca na 13 godina zatvora zbog optužbi za izdaju jer je navodno donirao oko 42 funte njemačkoj humanitarnoj organizaciji koja podržava Ukrajinu. Njegov slučaj podsjeća na slučaj Ksenije Kareline, rusko-američke državljanke, osuđene na 12 godina zatvora pod optužbom za izdaju nakon što je donirala 40 funti pro-ukrajinskoj organizaciji.
Istraživački portal Proekt procijenio je da su ruske vlasti posljednjih šest godina procesuirale više od 116,000 aktivista, premašujući nivoe političke represije iz vremena sovjetskih lidera Nikite Hruščova i Leonida Brežnjeva, prenosi Guardian.