Stalni ambasador Ruske Federacije u Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja skrenuo je pažnju partnera na to da je sazrelo vrijeme za reviziju uslova i kriterijuma zatvaranja Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR) i predložio da se o tome razmijene mišljenja tokom sjednice Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira 1. i 2. decembra.
Nebenzja je tokom video-konferencije Savjeta bezbjednosti UN o situaciji u BiH istakao da visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko nastoji da prebaci svu odgovornost za "neuspjeh procesa međuetničkog pomirenja u BiH isključivo na Srbe i Hrvate".
Ruski ambasador izrazio je žaljenje zbog činjenice da je visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko u najnovijem izvještaju još jednom "iznio subjektivnu i od realnosti veoma daleku sliku stanja u BiH".
"Očigledna je uporna težnja visokog predstavnika da svu odgovornost za neuspješan proces međuetničkog pomirenja prenese na Srbe i Hrvate u BiH. Oni se bez osnova nazivaju `rušiocima` Daytona. Visoki predstavnik želi da zaplaši međunarodnu zajednicu mogućim raspadom BiH, pri tome, potpuno ignorišući realnu situaciju u zemlji", istakao je Nebenzja.
Nebenzja je podsjetio da se ove godine obilježava 25 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, da je Rusija garant tog sporazuma.
On je napomenuo da s tim u vezi Rusija podržava osnovne principe suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti BiH.
Nebenzja je pozvao partnere u Savjetu bezbjednosti UN da se u godini kada se obilježava 25 godina od mirovnog sporazuma nedvosmisleno izjasne u korist tih postulata.
On je istakao važnost Dejtonskog mirovnog sporazuma za BiH, te naglasio da je težnja da se uruši sistem zasnovan na tom dokumentu opterećena ozbiljnim posljedicama ne toliko za Balkan, nego i za cijelu Evropu.
Nebenzja je ukazao na činjenicu da je, prema ocjenama ruske strane, situacija u BiH u potpunosti stabilna, i da ne predstavlja prijetnju za međunarodnu i regionalnu bezbjednost, prenosi "Ruska gazeta".
"Istovremeno, međuetnički odnosi pokazuju negativnu dinamiku", rekao je on i dodao da je očigledan pad nivoa razumijevanja i kvaliteta unutrašnjeg dijaloga.
To je, kako je rekao Nebenzja, vezano, prije svega za "pojačanom težnjom pojedinih bošnjačkih zvaničnika za prekrajanjem Dejtonskog sporazuma u korist centralizacije i unitarizacije BiH".
"Tom procesu podršku daju neki međunarodni faktori. Nikakvi politički stavovi spolja ne mogu se smatrati osnovom za rušenje sistema balansa etničkih interesa u BiH, formiranih mirovnim dogovorom", naglasio je Nebenzja.
On je napomenuo da je bilo kakva izmjena trenutnog poretka moguća samo kao rezultat "ravnopravnog dogovora tri naroda i dva entiteta bez bilo kakvog uticaja spoljnog faktora".
Nebenzja je saopštio da Rusija namjerava i dalje da dosljedno doprinosi primjeni mirovnog sporazuma u BiH i da jača konstruktivnu saradnju sa svim narodima u toj zemlji.
"BiH ima sve šanse da postane zona uspješne političke, ekonomske i kulturne saradnje što šireg kruga učesnika", konstatovao je on.
Izvještaj koji je Inzko podnio Savjetu bezbjednosti podržali su predstavnici Amerike, Belgije i Njemačke.
