Mnogo bure i tenzija kako u regionalnim tako i u međunarodnim odnosima je izazvala odluka PIC-a da imenuje Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Tome se oštro usprotivila Rusija, kao i najviši politički predstavnici u RS-u i Srbiji. Rusija je zbog ovog imenovanja sazvala i sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a, no tamo Rusima nije prošao zahtjev da se rezolucijom UN-a potvrdi novi visoki predstavnik u BiH.
Kako Vijeće sigurnosti nije glasalo, postalo je jasno da će Schmidt preuzeti funkciju u avgustu. Kao odmazdu, neki se stručnjaci plaše, Rusija bi mogla da stavi veto na obnavljanje mandata EUFOR-a u novembru.
Podsjetimo, EUFOR je vojna misija u Bosni i Hercegovini koja nadgleda sprovođenje Dejtonskog sporazuma i sastoji se od oko 600 vojnika. Vijeće sigurnosti UN-a svake godine obnavlja mandat EUROFOR-u, a ako to ne učini, to bi moglo da stvori nove krize.
“S jedne strane imate visoki rizik”, rekla je Majda Ruge za Glas Amerike, viša saradnica za politiku u Evropskom savjetu za spoljne odnose u Berlinu. “Rusija nije pristala na odluku upravnog odbora PIC-a da odobri nominaciju i tome se vrlo jasno protivi”.
“Da li je vrijedan ovog rizika, zaista bi zavisilo od toga šta radi Christian Schmidt i od toga šta je njemačka vlada odlučila da učini da bi ga podržala u tim naporima. Također postoji mogućnost da ne bude promjena, da ostane više po starom, što također nije malo vjerovatno”, rekla je Ruge.
Rusi se tradicionalno protive svim odlukama PIC-a koje bi mogle ojačati BiH, te smatraju da bi se trebao zatvoriti OHR u BiH. No, ostale članice PIC-a će pristati na takav scenario jedino ako se ispuni agenda 5+2 koja je uspostavljena 2008. godine.
Ivana Stradner, naučna saradnica sa Američkog instituta za preduzetništvo u Vašingtonu, rekla je za Glas Amerike da je razlog ponašanja Rusa njihov cilj da spriječe dalje širenje Evropske unije i NATO-a. Rusija već nije zadovoljna time što su se dvije zemlje Zapadnog Balkana, Sjeverna Makedonija i Crna Gora, pridružile NATO-u i žele da spriječi Bosnu i Hercegovinu da učini isto, rekla je ona.
U martu 2021. godine ruska ambasada u Bosni saopštila je: “U slučaju praktičnog zbližavanja Bosne i Hercegovine i NATO-a, naša zemlja moraće da reaguje na takav neprijateljski korak”.
