Donedavno se vjerovalo da u međunarodnoj zajednici postoji dogovor o imenovanju nasljednika Valentina Inzka te da je to skoro gotova stvar. Čak se spominjalo da su Njemačka i Rusija postigle dogovor o tome, te da Inzko uskoro može početi pakovati kofere. Njemačka je u januaru zvanično izašla sa svojim kandidatom, Christianom Schmidtom, s kojim, kako je najavljeno, dolazi i pojačan angažman Berlina u BiH.
Vjerovalo se da Njemačka ne bi izašla sa imenom kandidata bez prethodnog dogovora s partnerima, kako na zapadu tako i na istoku. Svi ključni igrači, u međuvremenu, potvrdili su da se vode pregovori, ali su negirali da je postignut konačni dogovor.
Različiti interesi svjetskih sila
No, informacije i špekulacije koje su se kasnije pojavljivale ukazuju da ništa još nije gotovo. Najprije se postavilo pitanje da li je ovaj potez dogovoren sa SAD-om, s obzirom da je odluka donesena prije inauguracije novog američkog predsjednika Joea Bidena. EU Observer je objavio analizu koja je imala velikog odjeka u javnosti, u kojoj se između ostalog navodi da "ostaje sumnja da je Njemačka nominirala Schmidta kako bi preduhitrila moguće poteze Bidenove administracije koja također namjerava imati mnogo aktivniju ulogu na Balkanu i u BiH".
Osim toga, pojavile su se špekulacije da bi i Velika Britanija mogla imati svog kandidata za čelnu poziciju u OHR-u, iako ta informacija nikada nije potvrđena. Sve to ukazuje da ne postoji konačan konsenzus o ovom pitanju među zapadnim saveznicima. No, jučerašnje iznošenje stava ruskog diplomate dodatno komplicira cijelu situaciju i pokazuje da će borba za imenovanje novog visokog predstavnika biti duga, žestoka i neizvjesna. Bocan-Harčenko je rekao da treba raspravljati o gašenju OHR-a ne imenovanju novog visokog predstavnika. Na pitanje kakav je stav Rusije o tome što je Schmidt kandidat za Inzkovog nasljednika i da li je Moskva konsultovana u vezi s tim, Bocan-Harčenko kaže da se radi o pokušaju da se pravi politika koju Zapad smatra prihvatljivom, ali da za Rusiju to nije prihvatljivo. S obzirom na suprotan stav Rusije, Bocan-Harčenko ne vidi mogućnost za postizanje neophodnog konsenzusa o pitanju visokog predstavnika u Vijeću za implementaciju mira, uz podsjećanje da imenovanje OHR-a nije moguće ni bez odluke i potvrde Vijeća sigurnosti UN-a (gdje Rusija ima pravo veta).
Važan odnos Bidena i Putina
Važno je pitanje zbog čega je Moskva odlučila da se oglasi o ovom problemu preko svog ambasadora u Srbiji, iskusnog diplomate koji je jedno vrijeme vodio i misiju u našoj zemlji. Odgovor na to bi mogao biti da Moskva time poručuje da ovaj region vidi kao cjelinu te da nastoji povezati pitanje BiH sa Srbijom, odnosno rješavanjem kosovske pat pozicije.Moskva je, praktično, ovom izjavom pokazala da će tražiti kontrauslugu za svoj potpis na imenovanje Schmidta, a može se samo nagađati šta bi to moglo biti.
Sada je jasno da će se preko BiH prelamati odnosi svjetskih sila, prvenstveno SAD-a, Rusije i Njemačke. Sve ovo, naime, dolazi nekoliko dana nakon što je Biden žestoko zaprijetio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i najavio promjenu politike prema Moskvi u odnosu na svog prethodnika Donalda Trumpa.
"Jasno sam rekao predsjedniku Putinu, na način koji je vrlo različit od mog prethodnika, da su dani kada su Sjedinjene Države okretale glavu pred ruskim agresivnim akcijama … gotovi", rekao je Biden.
Iako Biden tom prilikom nije spominjao BiH ni Balkan, samo zahlađenje odnosa Kremlja i Bijele kuće donijet će nove vjetrove i u naš region, te otežati postizanje dogovora o važnim pitanjima.
Imenovanje Schmidta, ili nekog drugog kandidata stoga će biti predmet “diplomatske trgovine” svjetskih sila koje imaju mnogo otvorenih pitanja širom svijeta, a koje će nastojati riješiti u narednom periodu. Proces je, očito, tek na početku, a ishod je krajnje neizvjestan.
