Nakon što je Ustavni sud BiH u više navrata proglasio neustavnim Dan RS-a koji se obilježavao 9. januara, vlasti ovog entiteta ne odustaju od tvrdnje da je ovaj entitet stariji od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Iz tog razloga će utvrditi novi praznik pod nazivom "Dan nastanka RS", a neustavni Dan Republike Srpske će pomjeriti na 15. februar, kako je to najavio predsjednik ovog entiteta Milorad Dodik.
Željka Cvijanović je još 2019. godine, a nakon odluke Ustavnog suda da Dan RS-a proglasi neustavnim, objasnila da je pitanje obilježavanja praznika na 9. januar zapravo pitanje kontinuiteta.
"Ovdje je cilj jasan, oni žele da pokažu da Republika Srpska nije postojala prije Dejtona. Historijska činjenica je da je Republika Srpska nastala prije rata i prije Dejtona. Srpska je u Dejtonu verifikovana važnim međunarodnim ugovorom koji nas u krajnjem slučaju drži zajedno na okupu u BiH", rekla je tada Cvijanović.
Suština spora je u tome da li je, gledajući formalno-pravno, entitet Republika Srpska, stariji od 1995. godine i potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
Vlasti RS-a na sve moguće načine pokušavaju dokazati formalno-pravne postojanje RS-a izvan konteksta Dejtonskog sporazuma, izmještajući ga daleko u 1992. godinu prije nego što je Republika Bosna i Hercegovina i održala referendum o nezavisnosti i prije nego je u konačnici i priznata kao nezavisna država.
Međutim, za razliku od Republike Bosne i Hercegovine koja je potpisivanjem Dejtona nastavila svoje postojanje mijenjajući ime u Bosna i Hercegovina i unutrašnje uređenje, između paradržave RS iz 1992. i legalnog entiteta koji je administrativna jedinica u Bosni i Hercegovini od kraja 1995. godine ne postoji formalno-pravni kontinuitet jer RS nema legalnost prije potpisivanja Dejtona.
Insistiranje da je 9. januar Dan RS-a sastavni je dio narativa koji kreira srpska politika da je BiH "sastavljena", da su entiteti suvereni i da su tu suverenost unijeli u 1995. godine u novoformiranu Bosnu i Hercegovinu, koja navodno prije toga nije postojala. Obilježavanje devetog januara trebalo je ojačati takvo tumačenje.
Nelegalna Skupština srpskog Naroda u BiH 9. januara 1992. godine donijela je Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog Naroda Bosne i Hercegovine. Insistiranje na obilježavanju 9. januara je pokušaj da legalnost koju Republika Srpska uživa danas kao administrativna jedinica u Bosni i Hercegovini, odnosno entitet, pomjeri duboko u 1992. godinu kada je formirana kao paradržava, nepriznata od Republike Bosne i Hercegovine ili bilo koje druge države svijeta.
Nije isto potpisati Opći okvirni sporazum i njegove Anekse
S tim u vezi Vijeće za implementaciju mira (PIC) nedavno je istaklo da RS nije potpisnica Općeg okvirnog sporazuma za mir.
"Entiteti unutar Bosne i Hercegovine nisu države, oni postoje isključivo na osnovu Ustava BiH i nemaju nikakav vlastiti suverenitet", stoji u saopćenju PIC-a.
Ovakav zaključak izazvao je brzu reakciju predstavnika RS-a.
"RS je potpisala sve anekse Dejtonskog sporazuma, uključujući i Aneks 4, Ustav BiH, i Aneks 10, koji definiše imenovanje, nadležnosti i prava visokog predstavnika. U skladu s tim aneksom, visoki predstavnik u BiH trenutno ne postoji. Ni u jednom aneksu ili bilo gde, nismo naišli na postojanje PIK-a", rekao je Radovan Kovačević, SNSD-ov delegat u Domu naroda BiH.
Međutim, paradržava Republika Srpska nije potpisnica Općeg okvirnog sporazuma. Aneksi su sastavni dio sporazuma, ali nisu osnovni sporazum na osnovu kojeg su aneksi potpisani. Dakle, aneksi su jedno, a Opći okvirni sporazum drugo.
S tim u vezi Republika Srpska je stekla status administrativne jedinice u Bosni i Hercegovini Općim okvirnim sporazumom, a tek nakon toga je mogla potpisati Anekse.
Nakon što je Republika Bosne i Hercegovina dala saglasnost za izmjenu unutrašnjeg administrativnog uređenja data je saglasnost i administrativnim jedinicama da se pojave u Aneksima. Odnosno, Bosna i Hercegovina ima kontinuitet potvrđen Okvirnim općim sporazumom za mir, a Republika Srpska nema.
RS pokušava, koristeći pravnu fikciju, dati sebi status administrativne jedinice prije nego što ga je stekla u Dejtonu.
To joj je potrebno kao argument u slučaju da se nekad odluči krenuti u secesiju od Bosne i Hercegovine. U slučaju da se to desi, vlasti RS-a se sigurno ne bi pozvale za njih, u smislu argumentacije da je RS imala legalnost prije 1995. godine, potpuno nebitni 15. februar, već upravo 9. januar.
Na kraju, zanimljivo je da dok vlasti Republike Srpske optužuju predlagače Rezolucije o genocidu u Srebrenici da imaju skriveni plan ukidanja entiteta RS-a, iako ona nema formalno-pravni kontinuitet sa paradržavom RS, upravo one insistiranjem na kontinuitetu težinu ratnih zločina, uključujući genocid, prebacuju na ovaj bh. entitet.
