Sebija Izetbegović, direktorica Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) u zvaničnoj biografiji, otkucanoj na komadu papira, a koja je trebala poslužiti za prijavu doktorata navela je da je diplomirala s prosječnom ocjenom 8,3.
Ovaj “dokument”, u kojem je navedena romansirana biografija, s puno (za sada spornih podataka) nalazi se u njenom dosijeu na Medicinskom fakultetu.
– Prema indexu, njen prosjek na medicini bio je 7,38. To su objavili i mediji. No, te su ocjene malo “poboljšane, najprije kako bi mogla postati asistent, a zatim dalje, za postdiplomski studij… No, pravila koja su važila za one koji imaju prosjek najmanje osam tokom cijelog studija, odnosno prosjek najmanje devet iz predmeta za koji konkuriše, nisu važila za Sebiju Izetbegović – kazao je izvor Interview.ba blizak Medicinskom fakultetu u Sarajevu.
Svoje 11 godina dugo studiranje od septembra 1978. do aprila 1989. opisala je “pauziranjem zbog porodične situacije”. Navela je da je već 1990. upisala postdiplomski studij na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.
Postdiplomski za strance na engleskom jeziku
– U toku specijalizacije provela sam godinu dana na Klinici “Sveti duh” u Zagrebu, gdje sam završila postdiplomski studij za strance na engleskom jeziku Ulta Sond in Cinclao Medisin. U Zagrebu sam također pohađala Ian McDonald seminar za kliničku primjenu ultra zvuka – navela je Izetbegović.
Nakon toga, prema istoj biografiji, provela je kao asistent na hirurškoj ginekologiji kod redovnog profesora Medicinskog fakulteta u Istanbulu prof. dr. Selcuk Ereza.
Zaključuje kako je specijalitički ispit iz ginekologije i akušerstva, započet 18. augusta 1994. položila 7. februara 1996. godine i to u Sarajevu, na KCUS-u.
– To naprosto nije moguće, završiti specijalizaciju za tako kratak period. Specijalizacija u principu traje četiri godine, a kad je oblast ginekologije u pitanju, po odredbama Pravilnika o specijalizacijama Ministarstva zdravstva FBiH, i pet godina – kazao je naš izvor.
Kako se onda dogodilo da dr. Izetbegović umjesto 5 obavlja specijalizaciju samo godinu i pol? Pa jednostavno… Isto kao što je mogla s prosjekom ocjena 7,38 postati asistent, prijaviti magistarski, kasnije i doktorat.
Za njega je sporno i sljedeće: kada se nakon navodnog postdiplomskog iz Zagreba, odnosno Istanbula, Izetbegović vratila u Sarajevo kazala je da joj do polaganja ispita fale 4 ocjene.
Prema dopisu kojeg je objavila Face TV, Izetbegović je navela da u Zagrebu nije mogla položiti svih 14 ispita, zbog “političkih razloga”.
– U arhivi Medicinskog fakulteta nema tog indexa, nema prepisa tih navodnih 10 položenih predmeta. Na osnovu njene riječi tadašnji je dekan (prof. dr. Nedžad Mulabegović, op. aut) prihvatio da dr. Izetbegović položi ta četiri ispita, koji joj “nedostaju” za postdiplomski – govori naš izvor.
Na pitanje kako je i to moguće, on navodi:
– Ne zaboravite, bila su to vremena najvećeg uspona Alije Izetbegovića i njegove porodice.
Uloga dr. Kurjaka u Sebijinom doktoratu
I dr. Asim Kurjak prošlog je petka Senadu Hadžifejzoviću kazao da nikada, nikada, nikada Sebija Izetbegović nije bila studentica zagrebačkog Univerziteta, odnosno postdiplomac na Klinici “Sveti duh” u Zagrebu, gdje je bio šef katedre za ginekologiju.
– Niti sam ja njoj bio mentor, niti je ona zaista bila moja učenica. Tačno je da je bila kod mene, ali tek nekoliko mjeseci, tokom rata u BiH – opisao je zagrebačku epizodu dr. Kurjak.
No, dr. Kurjak “zaboravio” je reći da je upravo on bio mentor i predsjednik Komisije pred kojim je Sebija Izetbegović branila doktorat 16.maja 2000. na Medicinskom fakultetu u Sarajevu
Predsjednik komisije, prema Protokolu za odbranu doktorske disertacije bio je prof. dr. Asim Kurjak, a članovi prof. dr. Idriz Bukvić, te doc. dr. Senad Mehmedbašić. Oponent je bila doc. dr. Jadranka Dizdarević.
Disertacija nosi naslov: Operativna histeroskopija u liječenju intrauterinih nenormalnosti kao faktora bračne neplodnosti. Dr. Kurjak i dr. Mehmedbašić navedeni su kao mentori ovog doktorata.
Protokol nam otkriva i hodogram same odbrane. Ponajprije je dr.Kurjak iznio biografiju kandidatkinje Izetbegović, spisak radova, te podatke iz kojih se vidi da dr. Izetbegović ispunjava uvjete za odbranu disertacije. Ona potom na njegov poziv pristupa odbrani disertacije, koja može trajati najviše 60 minuta.
Zašto se doktorat dijeli na društvenim mrežama?
Dalje, prema dokumentima vidimo da je izlaganje trajalo od 11: 12 do 11:55, da su dr. Mehmedbašić, Bukvić, te dr. Dizdarević postavili po dva pitanja. Da je kandidatkinja uspješno na njih odgovorila, pa je Komisija potom donijela odluku da je dotadašnja magistrica Izetbegović s uspjehom odbranila doktorsku disertaciju i time stekla pravo na naučni stepen – doktor medicinskih nauka.
Magistarski rad pod naslovom “Efekti ishrane trudnica na incidenciju malformacija novorođenčadi za vrijeme rata u Sarajevu”, direktorica KCUS-a odbranila je 19.3. 1997. pred komisijom u sastavu – prof. dr. Srećo Šimić, predsjednik, te članovi prof. dr. Nedžad Mulabegović i Idriz Bukvić.
– Prema svemu, sve je to zakucano. Ništa se tu više ne može. Doktorat je odbranjen, po svemu sudeći, prema protokolu, ima zapisnik, sve na papiru izgleda kako treba. No, sve od početka je sporno, od momenta kad se prosječna ocjena nakon diplomiranja povećava, do te kratkotrajne specijalizacije, preko nedostatka dokaza o položenim ispitima, navodno u Zagrebu i Istanbulu – navodi naš izvor.
Dr. Sebija Izetbegović od početka afere, a i ranije kad su se spominjale suspektnosti u njenim diplomama,nije se oglašavala. Javnost se, naravno, podijelila na one koji vjeruju da su njene diplome sporne i one koji tvrde da je riječ o zlonamjernostima.
Nije odgovorila ni na naše upite da prokomentira izjave dr. Kurjaka, odnosno objasni kako je postala asistent na medicini, te uspjela specijalizirati za rekordnih 18 mjeseci.
No, očito je da sprema odgovor. Svjedoči to i činjenica da je jutros na Medicinskom fakultetu njena desna i lijeva ruka dr. Enra Suljić fotografirala dokumentaciju o odbranjenoj doktorskoj disertaciji te naslovnu stranu rada.
Indikativno je i da su se uskoro ovi dokumenti pojavili na društvenim mrežama i da su ih “sherovale” članice Stranke demokratske akcije.
Piše: Senka KURT
