U skladu sa Zakonom o odbrani članom 3. jedino Oružane snage Bosne i Hercegovine imaju pravo na rezervu, kazao je u Pressingu načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, general Senad Mašović. On je kazao da je riječ o 5.000 pripadnika ali da BiH nema rezervni sastav niti novac za njegovu uspostavu.
Mašović je istakao da OS BiH imaju kapaciteta i sposobnosti da izvrše sve svoje zakonske obaveze.
“Naravno to podrazumijeva zaštitu integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine. U ovom trenutku BiH ne prijeti bilo kakva tradicionalna, konvencionalna prijetnja. Živimo u periodu kada su sigurnosni izazovi danas neuporedivo drugačiji nego što su bili prije 20, 30 ili 50 godina. Danas se susrećemo sa cyber problemima, hibridnim operacijama, energetskom ovisnošću, globalnim klimatskim promjenama…”
Zar nije sigurnosni izazov najava formiranja rezervnog sastava policije Republike Srpske i generalno najava militarizacija na teritoriji tog entiteta?
“Mislim da u svakom slučaju nije dobra militarizacija policije. Bitno je razumjeti da u skladu sa Zakonom o odbrani, članom 3, jedino Oružane snage Bosne i Hercegovine imaju pravo na rezervu i to je ono što mi očekujemo da se OS BiH obezbijedi adekvatan finansijski okvir za potpunu uspostavu aktivne rezerve i sprovođenja onoga što Zakon o odbrani jasno propisuje i definiše. Oružane snage BiH prema odluci Predsjedništva BiH iz 2006. imaju brojno stanje 10.000 pripadnika profesionalnog sastava, 1.000 civilnih lica i 5.000 pripadnika aktivne rezereve za koju još nismo dobili adekvatnu finansijsku podršku.”
Da li to znači da bi u slučaju formiranja rezervni sastav MUP-a RS bio paravojska?
“Zakon o odbrani u članu 3. jasno govori da bilo kakvo formiranje rezervi mimo već definisanog državnog Zakona o odbrani podrazumijeva paramilitarno, odnosno paravojno organizovanje koje je vrlo jasno krivično kažnjivo i treba se krivično procesuirati.”
Dodik je nedavno u Pressingu rekao da Republika Srpska ima mogućnosti da u okviru 24 sata zatvori granice RS-a? Ukoliko se u tom slučaju MUP RS-a rasporedi po entitetskoj liniji kako će u tom slučaju reagovati OS BiH ili EUFOR?
“Mislim da se niko na takav potez ne smije i ne može usuditi jer naprosto nemaju mehanizmi ni alati da se to u praksi provede. To je teško sprovesti s obzirom na prisutnost međunarodne zajednice. Ne znam da bilo gdje u svijetu postoji mogućnost štićenja unutrašnjih granica. Apsolutno sam ubijeđen da neće biti smjelosti i hrabrosti da se bilo ko odluči na takav potez koji podrazumijeva kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma."
Govoreći o zaštiti granica kada je riječ o valu migranata, odnosno raspoređivanju OS BiH, Mašović je istakao da je to primarna nadležnost Granične policije BiH.
“Ukoliko Granična služba ne može izvršiti i ukoliko Predsjedništvo BiH konsenzusom donese i definiše obavezu Oružanih snaga da treba uskočiti u pomoć da pomogne Graničnoj policiji u segmentu čuvanja ilegalnih migracija OS BiH će biti spremne da i taj dio posla odrade. Znači sva tri člana Predsjedništva moraju glasati za takvu vrstu odluke.”
Mašović je tokom razgovora kazao da u BiH imamo prisutnost međunarodne zajednice kroz EUFOR i NATO.
“Imamo snage iz horizonta međunarodne zajednice koje su itekako spremne da na bilo kakav pokušaj ugrožavanja sigurnosti u BiH promptno reaguju i da poduzimaju mjere zajednički sa institucijama države BiH protiv onih koji ugrožavaju sigurnost. Oni koji imaju možda prikrivene namjeru znaju i upoznati su sa tim.”
General Mašović istakao je da pripadnici OS BiH zaslužuju daleko veći status nego što sada imaju, kao i veće plaće.
Jeste li vi za ulazak u NATO?
Jesam, a objasnit ću i zašto. Prvo, kao načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga Bosne i Hercegovine moja je obaveza da poštujem zakonska rješenja i zakone koji su na snazi u državi BiH. Vladavina prava treba da bude osnovno i elementarno pravo u svakoj državi. I to je ono što obavezuje mene, ali i svakog pripadnika OS BiH, da u skladu sa članom 84. Zakona o odbrani poduzima sve radnje i mjere, i postupke, radi ubrzavanja pristupanja Bosne i Hercegovine i dostizanja punopravnog članstva u NATO-u. Drugo, danas je sigurnost osnovno egzistencionalno, individualno, nacionalno i državno pitanje. I ako govorimo o sigurnosti, bez ikakve dileme, često možemo napraviti NATO kao sinonim sigurnosti. Iz kojeg razloga? Evo, ove godine NATO slavi 70 godina postojanja. Zemlje, članice NATO-a u Evropi i Sjevernoj Americi uživaju u miru, prosperitetu i napretku u svim sverama ljudskog življenja. To je nešto čemu trebamo svi da težimo. Ako želimo sebi bolju budućnost ubjeđen sam da nema bolje budućnosti od kreiranja boljeg sigurnosnog ambijenta…
Mašović je istakao da je Bosna i Hercegovina 5. decembra 2011. na osnovu odluke NATO-a prešla iz uslovnog MAP-a u potpunog konzumenta MAP-a i BiH danas ima MAP. Ono što se očekuje od BiH sada je da se dostavi Godišnji nacionalni program, kazao je Mašović, prenosi Fokus.ba.
Kako mislite da BiH već ima MAP?
Nama dalje niko više neće odobravati i potpisivati MAP, BiH ima MAP. Ono što je predmet političke turbulencije jeste dostavljanje Godišnjeg nacionalnog programa kao tehničkog alata u daljnjem pristupu BiH ka NATO-u.
Političari mjesecima govore o uslovima za MAP, a vi kažete da je BiH u MAP-u?
Zemlje koje su u MAP-u dostavljaju svoje Godišnje nacionalne programe, tzv. ANP. Koliko će država brzo sprovesti MAP zavisi od te države. Ono što želim istaći jeste da je Bosna i Hercegovina svoj NATO put započela 2001. godine zaključcima Predsjedništva BiH.
