Vlada Srpske, u kojoj funkciju ministra finansija obavlja Zora Vidović, podsjećamo, odrekla se ogromnih novčanih sredstava pa su potraživanja IRB RS, koja su označili kao „nenaplativa“, ponudili na prodaju. Tako je, na primjer, advokat Miloš Stevanović iz Bijeljine potraživanja od 180 miliona KM kupio za samo 32 miliona KM. To znači da se Vlada Republike Srpske odrekla i niz vodu pustila najmanje 148 miliona narodnog novca.
Da zlo bude još veće, Miloš Stevanović je rekao da nije imao nikakvih problema sa naplatom dugovanja. Advokat Stevanović je inače, ranije za Srpskainfo istakao da je tačno da se dugovanja ubrzano naplaćuju, otkako ih je preuzela njegova “Standard prva”, ali da je to rezultat rada ljudi u njegovoj advokatskoj kancelariji.
– To su sve dobro kolaterizovani krediti, gdje ima dosta hipoteka, ličnih mjenica, povezanih lica, koji su dužni jedni drugima. Tako mi prilično brzo možemo da privedeno kraju ove sporove koji se vode već godinama– rekao je Stevanović.
Naveo je, između ostalog, i primjer zvorničke „Energolinije“, firme povezane sa “Aluminom” i kredita IRB RS zbog kojeg je godinama vođen sudski postupak protiv bivšeg premijera Srpske, Aleksandra Džombića.
– I taj smo kredit uspjeli da naplatimo – poručio je Stevanović.
Dakle, Vlada Republike Srpske je poklonila potraživanja IRB RS u iznosu od 148 miliona, a sad traže novac od građana i to kroz emitovanje narodnih obveznica. Postavlja se pitanja da li građani imaju povjerenje da svoju ušteđevinu povjere onima koji 180 miliona duga prodaju za mizernih 30 miliona? Zbog toga smo provjerili raspoloženje naroda i pitali neke od građana, koji su, uglavnom, pokazivali nepovjerenje.
Jovanka S. iz Banjaluke tvrdi da ne vjeruje da bi se u ovakvoj BiH uradilo bilo šta što ide u korist naroda.
– Sve je isto, pljačkaju se građani i tako će biti sve dok se ne dignemo i ne izađemo na ulice. Pitam se ko je lud da kupi obveznice od ove Vlade, posebno kad vidim ko su ljudi koji vode Vladu. Da su sposobni imali bi javna preduzeća koja bi zarađivala i punila budžet. Sve je opljačkano, ostalo je još samo da se isprazne džepovi građana – smatra Jovanka.
Risto R. kaže da je ekonomista i da je slušao ministarku i njeno izlaganje, ali je i on, kako navodi, skeptičan po pitanju bilo čega.
– Mislim da ni sama ministarka ne vjeruje u ono što priča. Istina je da Republika Srpska nema novca, a sve ostale priče o nekom prosperitetu i finansijskoj stabilnosti su bajka za djecu. Nas ekonomiste je teško prevariti. Mislim da je toga svjesna i ministarka –tvrdi Risto, koji kaže da je veći dio radnog vijeka proveo u bankama.
Zoran B. je arhitekta i kaže za Srpskainfo da sigurno neće dati svoj novac Vladi.
– Da mi nije djece i da ne šalju iz inostranstva, ne znam kako bi preživjeli. Uspio sam nešto uštediti i sad da to dam onima koji su nas doveli na prosjački štap? To mogu samo budale. Samo budale mogu da vjeruju ovoj vlasti – poručio je Zoran.
Ekonomista Svetlana Cenić, komentarišući ideju ministra finansija Republike Srpske o izdavanju narodnih obveznica, za Srpskainfo kaže da navedeni prijedlog ne predviđa neki uspjeh.
Svetlana Cenić
– Novac koji drže u bankama građani bi mogli investirati u nešto drugo, jer prvenstveno nemaju povjerenja u Vladu Republike Srpske. Ova Vlada je davno izgubila povjerenje građana uništivši banke i uništivši sva javna preduzeća. Ko će im sada vjerovati da će te obveznice uopšte uspjeti? Ja prva ne bih. Da imam ne znam koliko para, ne bih odvojila ništa za to, jer mislim da je to propast – kaže Cenićeva za naš portal.
Nakon toliko propalih projekata i para koje su imali, dodaje ona, aktuelna vlast u Srpskoj pokazala se kao pravi “ekspert” za uništavanje svega što je vrijedno.
– Njima je “Lutrija” bila u minusu. Njima se “Šume Republike Srpske” raspadaju. Sad neko treba da im vjeruje u te obveznice?! To je potez očajnika i hajde da igramo na patriotizam. Daj da vidimo koliko će Dodikova djeca i rodbina da kupe tih obveznica – pita Cenićeva.
Predsjednica Narodnog fronta i profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci, Jelena Trivić, za Srpskainfo kaže da ideja o narodnim obveznicama kao takva nije loša i da je ne treba osuđivati na propast u startu, ali da tu ima mnogo “ali”.
– Prvo, Vlada je stvorila utisak da banke i druge finansijske institucije nisu zainteresovane za kupovinu obveznica, a razlog je nepovjerenje u Vladu. Onda idemo ka tome da je samom najavom narodnih obveznica Vlada to nepovjerenje produbila, jer šalje poruku: “Narode, spasite vi budžet” – kaže ona.
Ideja narodnih obveznica, dodaje Trivićeva, bila bi dobra da nije ovako loš kontekst u kojem se sve ovo plasira.
– Još jedno pitanje je ko će kupovati obveznice, to jest, koji dio naroda ima raspoloživih sredstava. Prosječna plata pokriva pola sindikalne potrošačke korpe. Raspoloživih sredstava dijela građana ima, to smo čuli kada se prijetilo bankama, a evo, sad ćemo vidjeti da li su ljudi u uslovima kada to banke nisu, zbog nepovjerenja, raspoloženi da ulažu u narodne obveznice i tako kreditiraju Vladu – ističe Trivićeva.
