Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović s delegacijom u kojoj su muftija IZ Bošnjaka za Zapadnu Evropu Osman ef. Kozlić, Razim Čolić, direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu, Dževada Šuško, šef Odjela za Zapadni svijet i Rifat Fetić, šef Kancelarije reisu-l-uleme borave u trodnevnoj posjeti Berlinu. U pratnji delegacije bio je i Meho Travljanin, predsjednik džemata “Islamski kulturni centar Berlin”.
Tokom ove posjete reisu-l-ulema se susreo u Upravi za kulturu i Evropu pri Senatu u Berlinu, sa Hartmutom Rejnom (Rheinom), opunomoćenim za crkve, vjerske zajednice i zajednice drugih svjetonazora te razgovarao o statusu IZ Bošnjaka u Njemačkoj, s posebnim osvrtom na Berlin.
U cilju priznavanja Islamske zajednice Bošnjaka kao vjerske zajednice umjesto sadašnjeg njenog statusa kao udruženja građana, gospodin Rejn je kazao kako iskustvo institucionalnog rada Islamske zajednice u BiH može biti od velike koristi na ovom putu, te da je organizacija muftijstva za područje zapadne Evrope vrlo značajna. Prema njegovim riječima, muslimani porijeklom iz BiH su, za razliku od nekih drugih muslimanskih zajednica, dobro integrirani u njemačko društvo, organizirani i potpuno je razumljivo njihovo nastojanje da svoju organizaciju podignu na veći nivo.
Zanimao se za koncept obrazovanja koji je aktuelan u visokoobrazovnim institucijama IZ u BiH, te naglasio da Bošnjaci uživaju poseban ugled u Njemačkoj.
Na sastanku u Ministarstvu unutrašnjih poslova Savezne Republike Njemačke delegacija Islamske zajednice se sastala sa državnim sekretarom prof. dr. Ginterom Kringsom (Gunterom) iz CDU-a i njegovim saradnicima, koji je ukazao na važnost inteziviranja saradnje IZ Bošnjaka u Njemačkoj sa saveznim pokrajinama, s obzirom da je priznavanje vjerskih zajednica unutar njihovih ingerencija.
Istakao je spremnost ovog ministarstva da pruži podršku u ovom procesu, a vrlo važno pitanje jeste pitanje vjeronauke u školama, u okviru koje se treba na ispravan način izučavati islam. Gabriel Goltz, prisutan na sastanku ispred Njemačke konferencije o islamu, kazao je kako je uspostavljanje muftijstva na čelu s muftijom Osmanom ef. Kozlićem važan iskorak i olakšavajuća okolnost u daljnjoj saradnji sa IZ Bošnjaka u Njemačkoj. Reisu-l-ulema je podsjetio prisutne da IZ u BiH ima veliko iskustvo rada u multireligijskom i multikulturalnom društvu, te da u tom kontekstu može imati i pozitivan utjecaj na druge muslimane u Njemačkoj.
Posebna zahvala ispred delegacije Islamske zajednice u BiH upućena je Fondaciji "Konrad Adenauer", koja pomaže Islamskoj zajednici u implementaciji projekata od šireg društvenog značaja. Također, Islamska zajednica u BiH ima uspješnu i konkretnu saradnju s Njemačkom ambasadom u BiH na realizaciji određenih projekata.
Delagaciju Islamske zajednice primio je i Herman Grohe (Hermann Grohe), član njemačkog Bundestaga, koji je kazao kako je upoznat sa značajem IZ u BiH, kao i u Njemačkoj, te istakao iskustvo IZ u oblasti teološkog obrazovanja, naročito imama. Grohe se zanimao koliko vjerske zajednice u BiH mogu doprinijeti pomirenju naroda. Nakon razgovora s reisu-l-ulemom i članovima delegacije dobio je važne informacije o međureligijskoj saradnji kroz Međureligijsko vijeće u BiH.
Međureligijski dijalog je bila tema sastanka reisu-l-uleme s apostolskim nuncijem nadbiskupom Nikolom Eterovićem, koji je od 2013. godine ambasador Vatikana u Njemačkoj. Nadbiskup Eterović je kazao kako u javnosti indoktrinalne interpretacije islama štete muslimanima u Njemačkoj te održavaju predrasude o islamu. U tom kontekstu, naglasio je potrebu većeg angažmana islamskih intelektualaca na ispravnoj promociji islamskih vrijednosti. Kada je riječ o statusu religije u Njemačkoj, u kojoj važi princip odvajanja religije i države, objasnio je na primjeru organizacije vjeronauke da situacija ovisi o politici saveznih pokrajina.