Nakon klanjanja podne-namaza i učenja dove na platou Ajvatovice, danas je završena centralna svečanost kulturno-vjerske manifestacije "508. Dani Ajvatovice".
Ni kiša koja je jutros padala u Priscu nije bila prepreka vjernicima da u velikom broju dođu na plato Ajvatovice.
Centralnoj svečanosti na platou Ajvatovice, osim reisul-ulema Kavazovića, prisustvovali su predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, dopredsjednik Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferović, potpredsjednica Federacije BiH Melika Mahmutbegović, muftija travnički Ahmed ef. Adilović, glavni imam Medžlisa IZ Donji Vakuf Esad ef. Slipac, brojni imami, zvanice i vjernici.
Nešto više od 250 konjanika, koji su dan ranije iz Karaule i drugih bh. gradova krenuli prema Pruscu i na tom putu prošli kroz Donji Vakuf, gdje ih je dočekalo više hiljada građana, jutros su nakon tradicionalne prozivke bajraka ispred Handanagine džamije u Pruscu krenuli ka najvećem dovištu muslimana u Evropi.
Konjanici, bajraktari i više hiljada vjernika iz Bosne i Hercegovine, Turske i cijele Evrope pohodilo je podnožje planine Šuljage, sedam kilometara od starog grada Prusca. Tamo se, prema vjerovanjima, učenjak Ajvaz-dedo 40 jutara molio Bogu za vodu. A, u sjećanju na uslišenu mu molitvu, zahvaljujući kojoj je Prusac dobio vodu, vjernici već pet stoljeća pohode ovaj kraj.
Muftija travnički Ahmed Adilović je podsjetio kako je moto ovogodišnjih Dana Ajvatovice "kad vjera govori i priroda sluša", čime se poručuje da su i vjera i priroda s istog izvora, od istog Tvorca, da su kompatibilne i da trebaju biti životna inspiracija.
Adilović je ukazao na važnost aktivnijeg rada svakog pojedinca na poboljšanju stanja u društvu.
"Bolje stanje i napredak neće doći sami od sebe, moramo se potruditi. Uz sve to, nemojmo zaboraviti da još ima onih koji rade na nestanku države BiH, koji uskraćuju prava njenom najbrojnijem narodu, i koji će i dalje pokušati da nas nestane s ovih prostora. To će moći uraditi samo ako budemo naivni, ako budemo gledali samo lične interese i ako ne budemo jedinsvteni o pitanjima vjere, naroda i domovine. Moramo biti svjesni situacije i izazova s kojima se susrećemo i zajednički se boriti za bolje sutra. Mi imamo svoju vjeru, tradiciju, narod i domovinu i ne smijemo dozvoliti da ih iko dovodi u pitanji ili ugrožava", poručio je Adilović.
Kavazović: Uzeti nam Ajvatovicu znači odvojiti nas od naše duhovnosti
Potom se prisutnima obratio i reisul-ulema Husein ef. Kavazović koji je govorio o značaju same Ajvatovice.
"Došli smo na naš bosanski duhovni sabor, pred stijenu Ajvaz-dede, da obnovimo naš nijet, naš istikamet i našu dovu, da ćemo raditi, boriti se i Bogu upućivati dovu da primi plodove našeg rada. Došli smo da obnovimo naš san o mirnoj Bosni, o boljim vremenima iz vakta Kulina-bana, o dobrim ljudima koji su hodali i koji i danas hodaju ovom prekrasnom zemljom", istakao je Kavazović.
Uputio je odgovor i onima koji pitaju šta je to Ajvatovica, kazavši da je ona duhovna smotra snage i jedinstva bosanskih muslimana.
"Svake godine dolazimo ovdje da pokažemo i obnovimo tu svoju snagu, svoj kuvvet. I ovih dana ćemo ponovo biti na testu da pokažemo sebi i drugima koliko smo vitalni kao narod, koliko smo svjesni svojih korijena, naše zemlje Bosne i njenog postojanja, naše spremnosti na žrtvu da je podižemo, čuvamo i branimo. Uzeti nam Ajvatovicu znači odvojiti nas od naše duhovnosti, iščupati nas iz našeg bosanskog tla iz kojeg smo ponikli. Mi koji ovdje dolazimo u sebi nosimo svijest o narodu i zemlji. U našem sjećanju činili smo to i onda kada su nam zabranili da ovdje dolazimo, kada su nam htjeli korijen iščupati. Skoro pola stoljeća iz njega nije nikla nova mladica, ali i danas na nju nasrću i pušu vreli vjetrovi s istoka. Na nju nasrću ljudi koji u svojim prsima nose tuđa srca i koji iz svoje kratkovidosti tuđom pameću nasrću na vlastiti narod i njegovu tradiciju", rekao je Kavazović.
Podvukao je također kako je Ajvatovica mnogo veća i od same predaje i od same legende o Ajvaz-dedi.
"Ona je ideja, nijet, istrajnost, istikamet, rad za dobro bosanskih ljudi. Ona je molitva, dova za bereket i mir u Bosni. Ajvatovica je Akhisar, bosanska Medina, bijeli grad, nevjesta koja se okiti za Ajvaz-dedinu dovu svake godine, dočekujući svoje prosce iz svih krajeva njegove Bosne", rekao je Kavazović, te dodao:
"Akhisar je grad, kojim nas je Ajvaz-dedo uveo u urbanu civilizaciju, gradeći vodovod. Zbog toga, ova dova na Ajvatovici i jeste molitva za vodu, molitva za život svakog od nas. Akhisar je grad naše muslimanske učenosti, grad iz koga se uzdigao naš um, grad najumnijeg među nama Hasana Kafije Pruščaka – Akhisarija."
Reisul-ulema je naglasio kako je Ajvatovica mjesto gdje se može naučili da iskren nijet, istrajnost u poslu i dova mogu pomijerati stijene i brda, a kada se to dogodi vrelo Božije milosti će poteći do svakog grada, svake kuće i svakog insana.
"Ovdje se dolazi da se usnije san, isti onakav kako ga je sanjao Ajvaz-dedo. Dolazimo ovdje da čujemo šta nam to on ima kazati i ono što čujemo je sljedeće: O Bošnjaci, svaki san je moguće ostvariti, ako imate iskren nijet, ako u tom nijetu ustrajete i ako se na Boga oslonete.
Neka danas svako od nas sanja svoj san, neka u njega pogleda i neka mu bude jasno šta mu je činiti. Također, ovdje smo i da zajedno sanjamo o svojoj zemlji i svom narodu. Bosna je naš san, Bosna mirna i snažna. To je zemlja naših naroda i naših tradicija, poštovana, uljuđena i napredna u zajednici europskih država", rekao je Kavazović.
Nakon obraćanja i programa klanjan je podne-namaz i proučena dova.
Bajraktare, zadužene predstavnike džemata iz BiH i dijaspore za nošenje zastava, koji su nosili bajrake prema platou Ajvatovice, slijedilo je više stotina posjetitelja ove manifestacije iz BiH, Turske i drugih zemalja. Nakon dolaska na mjesto za koje se vjeruje da je lokalitet na kojem se odvojila stijena kako bi pitka voda došla u Prusac, mnogi vjernici iskoristili su priliku da okuse vodu koju smatraju ljekovitom.
Ove godine je dodijeljeno specijalno priznanje konjanicima iz Brčkog koji su čitav put do Prusca prešli na konjima. Najkićenijim konjanikom na ovogodišnjoj Ajvatiovici prglašen je Naser Orić, ratni komandant Armije Bosne i Hercegovine u Srebrenici, koji je na Ajvatovici učestvovao s konjicom iz Sarajeva.
Tradicionalni turski vojni orkestar mehter, koji je i ove godine došao ispred Generalštaba Oružanih snaga Republike Turske, nastupio je u okviru obilježavanja 508. Dana Ajvatovice. Orkestar Mehter izvodio je kompozicije na turskom i bosanskom jeziku. Svečanost je svojim nastupom uveličala i derviška grupa poznatija i kao "nebeski plesači" ili Semazen, te domaći horovi i izvođači.
Najveće dovište muslimana u Evropi
Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.
Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.
Ajvaz dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. stoljeću nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu, moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima, četrdeseto jutro od dolaska na dovište, Ajvaz-dedo je usnio san o sudaru dva ovna. Kada se probudio, stijena je bila razdvojena, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz-dedine stijene imaju priliku okusiti. Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.
