Uprkos činjenici da će za istočno susjedstvo, međunarodni razvoj i spoljne poslove EU umjesto planiranih 70,8 milijardi evra izdvojiti oko deset milijardi evra manje, portal tvrdi da se umanjenje sredstava neće negativno odraziti na veliki investicioni paket koji Brisel priprema za region na jesen, a o čemu su i "Nezavisne" proteklih mjeseci opširno pisale.
Podsjećanja radi, EU priprema investicioni program za naš region, a vrijednost bi u periodu od narednih sedam godina mogla doseći sumu od blizu 14 milijardi evra u ekonomskoj pomoći i podršci programu reformi, a trebalo bi da bude predstavljen na skupu u Sofiji. Očekuje se da će najave o novim investicijama biti predstavljene istovremeno s paketom proširenja i izvještajima o napretku zemalja regiona.
Sudeći prema visokorangiranom izvoru portala Euroactiv, najviše dobrih vijesti može očekivati Sjeverna Makedonija, a dinamika razgovora Beograda i Prištine bi mogla dati i vjetar u leđa Srbiji, koja takođe očekuje dobre vijesti.
U članku se jedino eksplicitno ne govori o BiH, ali sagovornik s kojim smo mi kontaktirali nam je pojasnio da će za dobru volju Brisela biti potrebne dobre vijesti iz BiH u smislu ispunjavanja obaveza iz 14 ključnih preporuka Mišljenja Evropske komisije.
Rečeno nam je da je ukidanje smrtne kazne u RS, formiranje parlamentarnog tijela za evropske integracije na nivou BiH i formiranje tijela na nivou Predsjedništva BiH dobar prvi korak, ali da je potrebno još napretka kako bi se moglo dalje odlučivati o kandidatskom statusu BiH.
Naš sagovornik nam je ukazao na dobar primjer iz Sjeverne Makedonije, koja je, kako kaže, riješila spor sa susjedima i sa premijerom Zoranom Zaevom napravila široku koaliciju za evropski put. O Zaevu piše i Euroactiv, ističući da je EU izuzetno zadovoljna hrabrim potezima koje je ta zemlja povukla na evropskom putu.
"Činjenica da je Zaev u koaliciju uključio albansku manjinu mogla bi dovesti do toga da Sjeverna Makedonija još za njemačkog predsjedavanja EU započne pregovore o pristupanju EU", ističe ovaj portal.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da je najveći propust bh. vlasti u proteklih nekoliko godina što nisu znale iskoristiti evropska sredstva koja su nam mogla stajati na raspolaganju za reforme i razvoj.
"Nisam siguran koliko je svrsishodan pretjerano općenit komentar da je najveći propust BiH u pogledu evropskih sredstava što nam je i dalje na raspolaganju tek beznačajno mali dio u odnosu na one države koje su napredovale u EU integracijama više od nas, a i ono što nam se vanredno stavi na raspolaganje kao aktuelna sredstva za saniranje posljedica pandemije uopće ne koristimo zbog iracionalnog politiziranja", kaže Gavran.
On ističe da je žalosno da se najbolje implementira onaj dio evropskih projekata na koje vlasti nemaju direktan uticaj i ako ih EU sama implementira.
"Dobar primjer su projekti pomoći u zdravstvu i tu je i efekat jako pozitivan, a ako se novac troši za imaginarne projekte, onda vidimo da su efekti nepostojeći, ako ne i negativni", zaključuje on.
