Projekat će pored ove radionice na kojoj su obrađena dva modula “Mladalačka depresije“ i “Lični rast i razvoj“, obuhvatiti još tri modula “Poboljšanje samopouzdanja“, “Poboljšanje motivacije za uspjehom“ i “Pohvale i kritike“.
Projekat je finansijski podržan od strane Općine Ilidža a ovo je četvrta godina ovakvog koncepta rada i prvoshodno je namijenjen mladima s područja Općine Ilidža.
Ovogodišnji fokus radionica je na temama koje su prošlogodišnji polaznici Mini-škole prepoznali kao bitne za njihov uzrast. Teme koje će obraditi stručnjaci iz tih oblasti jesu mladalačka depresija, lični rast i razvoj, poboljšanje samopouzdanja, poboljšanje motivacije za uspjehom te pohvale i kritike.
Ovog vikenda s polaznicima Mini-škole družila se psihologinja i edukatorica Ozrenka Kadrić.
Kako su teme mladalačke deprsije i ličnog rasta i razvoja povezane, polaznici su imali priliku kroz jedan interaktivan pristup ući u definiciju te praktično i iskustveno naučiti mehanizme prepoznavanja, pristupa, suočavanja, pomoći drugima i samopomoći kao i procese samospoznaje, pružanja ljubavi i podrške prema sebi što vodi ka procesu ličnog rasta i razvoja.
Učesnik Nedim Ahmetspahić navodi da je saznao nove informacije te spoznao nove percepcije.
“Kao individue smo različiti, imamo različite psihološke sklopove. Teme kroz sesije su dale upute za primjenjivanje različitih metoda kako bi se učvrstili na polju ličnog razvoja. Obrađivali smo razne probleme kroz pristup pronalaska rješenja“, kaže Ahmetspahić i dodaje da je naučio kako bolje sagledati problem, saslušati druge i njihove stavove, jer svako mišljenje daje drugu percepciju.
Amra Burajić ističe kao je najzanimljivije to što je bilo puno interakcije, pristup edukatorice polaznicima, te kako je dobro što su imali priliku da razgovaraju i osjete da je bitno sagledati probleme iz raznih uglova jer različite percepcije daju da stvari, u ovom slučaju problemi, budu doživljeni na potpuno drugačiji način.
“Obje teme su veoma opširne, jer sam lični razvoj je tema koja se tiče cjeloživotnih procesa. Onih emotivnih, duhovnih, fizičkog rasta i razvoja i mnogih drugih“, kazala je psihologinja Ozrenka Kadrić.
U ovom slučaju, ciljna grupa, to jeste srednjoškolci, je dala okvir za pristup. „Kroz pripremanje radionica vodila sam se time šta je potrebno tom razvojnom uzrastu. Teme su se nadopunile,“, ističe Kadrić.
Polaznici su zajedno s edukatoricom, prvo “otišli u mrak“ istražujući depresiju, potom su izmislili Mehu koji ima depresiju, jer se nije htjelo pozvati mlade da se otvaraju na tom polju ali je sigurno da je generalno u društvu mnogo mladih koji su sličnih problema kao i izmišljeni lik Meho.
Polaznici su tako dali odgovore na pitanja kakve to misli, emocije, ponašanja ukazuju na depresiju kao i na pitanje “Šta je depresija?“. Za pristup ovom pitanju i i tematici korištena je kreativna tehnika rada i i tehnika kreativnog razmišljanja.
Svakako polaznici su logičkim slijedom došli i do pitanja “Kako prevazići depresiju?“
Psihologinja Kadrić po okončanju radionice iskazala je zadovoljstvo i oduševljenje realiziranim modulima.
“Raznolika grupa kod koje smo odradili period od depresije, iz kojeg smo našli izlaz da bi u drugom dijelu dijelili pohvale sebi i govorili o nama. Gledali smo u budućnost, koje vrline želimo njegovati, ojačati, kultivisati. Govorili smo o zahvalnosti i emocijama. Učesnici su iznosili moralne, univerzalne, tradicionalne, životne vrijednosti što govori kakvo društvo zapravo žele za zadovoljavanje njihovih egzistencijalnih potreba“, kazala je Kadrić.
Istaknuto je da kada govorimo o ličnom rastu i razvoju, govorimo i o onom duhovnom segmentu rasta i razvoja a ne samo razvoja vještina i kapaciteta. Ljudskom duhu, koji je sjedište vrlina i izvor ljudskih vrijednosti.
Kadrić navodi da od mladih očekujemo da se aktiviraju ali odrasli se ne otvaraju prema njima. Za kvalitetan život potrebno je njegovanje znanja, učenja, zahvalnosti, praštanja, a u društvu se dešava suprotno. Tražimo rješavanje problema ali pravo pitanje je šta dalje, šta nakon što pronađemo rješenje? Treba nastaviti dalje rješavati jer svako ljudsko biće je u cjeloživotnom procesu čija je osnovna odrednica kontinuiranost u pravcu transformacije svijesti, što jeste istinsko značenje zdravlja i vraćanja u harmoniju sa samim sobom.
“Mladi generalno kao skupina imaju tendenciju ka rizičnom ponašanju. Dobro je dati im sigurne rizike kao jednu od metoda jer mladi nisu u tom periodu još ograničeni strahovima. Nisu naučili da je svijet “strašno“ mjesto. Ponuditi im sigurno okruženje gdje mogu da ulaze u rizike gdje rastu i razvijaju se, jer im je to prirodno. Treba im pokret i angažman, neosporiva fizička aktivnost, te da ih neko sluša“, zaključila je Ozrenka.
Na organizaciji i realizaciji radionica rade volonteri Fondacije “Izvor nade“, a već naredni ciklus na temU motivacije predviđen je za subotu, 2. novembra.
