Trenutno u svijetu ne postoji nijedan lijek takvog tipa jer dosad poznati medikamenti tek pomažu u ublažavanju simptoma.
Objava Biogena svojevrsno je iznenađenje jer je u martu 2019. kompanija navodno odustala od rada na razvoju ovog lijeka nakon, kako su tada kazali, razočaravajućih rezultata.
Američka kompanija sada kani zatražiti odobrenje nadležnih američkih organa za, kako su kazali, "revolucionarni" lijek pod nazivom 'aducanumab', a svi potrebni dokumenti trebali bi biti spremni početkom 2020., piše BBC.
Proces odobrenja mogao bi potrajati godinu ili dvije, no ako taj proces bude uspješan kompanija ga namjerava najprije ponuditi pacijentima koji su bili uključeni u njihova klinička ispitivanja.
Nove su analize pokazale da veće doze aducanumaba mogu pomoći pacijentima s ranim znakovima Alzheimerove bolesti tako što će usporiti pogoršanje njihova stanja, 'čuvajući' njihovo pamćenje, kao i sposobnost snalaženja u svakodnevnom životu.
Velika nada
Aducanumab cilja protein amiloid koji formira goleme naslage u mozgu ljudi koji boluju od Alzheimerove bolesti. Naučnici vjeruju da su te naslage toksične za moždane stanice i da bi njihovo uklanjanje uz pomoć ovoga lijeka predstavljalo velik korak naprijed u liječenju, premda ne i u potpunom izlječenju demencije.
Duže od deset godina u borbi protiv demencije farmaceutske kompanije nisu ponudile nikakav novi lijek.
Izvršni direktor Biogena Michel Vounatsos je kazao da se on i kolege nadaju kako će u budućnosti pacijentima uspjeti ponuditi prvu terapiju koja bi mogla usporiti razvoj Alzheimera.
Hilary Evans iz britanske Udruge za istraživanje Alzheimerove bolesti dodaje: "Ljudi koji boluju od Alzheimera dugo čekaju na neki lijek koji bi im izmijenio život, a najnovije vijesti nam daju novu nadu".
Profesor Bart De Strooper, direktor Instituta za istraživanje demencije na londonskom University Collegeu kaže da su to iznimno dobre vijesti jer trenutno u svijetu ne postoji nijedan učinkovit lijek za usporenje razvoja demencije.
Šta je Alzheimerova bolest?
Alzheimerova bolest je progresivna bolest mozga koju karakterizira gubitak pamćenja, sposobnost rasuđivanja i promjena osobnosti. Osim što se radi o vodećem javnozdravstvenom problemu, ovaj poremećaj predstavlja najčešći oblik demencije koji zahtjeva pravodobno prepoznavanje i liječenje.
Od raznih oblika demencije danas u svijetu boluje oko 47 miliona ljudi.
S obzirom na to da se učestalost Alzheimera i ostalih demencija značajno povećava sa životnom dobi, a primjetan je i trend starenja svjetske populacije, očekuje se daljnji porast toga broja te nam, kako predviđaju stručnjaci, predstoji "epidemija demencija".
Alzheimerovu bolest karakterizira neprimjetan početak i postupno pogoršanje mentalnog statusa. U prvih nekoliko godina bolest ne mora pokazivati dramatične simptome, dok u kasnoj fazi bolesti bolesnik sve više ovisi o tuđoj pomoći.
Premda se bolest ne razvija na isti način kod svih bolesnika, u prosjeku njen razvoj traje oko 10 godina.