Inicijativu za sazivanje ove sjednice podnijeli su poslanici Socijaldemokratske partije (SDP), Naše stranke, Saveza za bolju budućnost (SBB) i Stranke demokratske aktivnosti (A-SDA) na čemu su im predstavnici lokalne vlasti zahvalni te kažu da su danas očekivali konkretne zaključke.
Mišljenja su da bi državne nadležne institucije drugačije postupale da je ovaj problem u nekon drugom bh. gradu, ali ovakva nebriga znači zabrinjavajući odnos jednih prema drugima.
Kako su naglasili, smatrali su da bi ovo bio dobar pokušaj pronalaska rješenja za ovu situaciju imajući u vidu činjenicu da je teret suočavanja sa sve većom najezdom migranata koji se kroz BiH kreću takozvanom balkanskom rutom, pao na lokalnu zajednicu, piše USK Info.
Kantonalni premijer Mustafa Ružnić podsjetio je uoči sjednice ovog državnog parlamentarnog tijela, da su u tom kantonu četiri privremena prihvatna centra formirali kako bi migranti imali gdje prezimiti i kako bi se u tom periodu svi zajednički pripremili za novi proljetni val migranata.
"Sada smo u situaciji da moramo zatvoriti ta dva centra "Miral" u Velikoj Kladuši i "Bira" u Bihaću odnosno izmjestiti ih na druge lokacije u nenaseljeno područje. Stoga smo očekivali da će na današnjoj sjednici biti zaduženo Koordinaciono tijelo da postupi po zaključcima Gradskog vijeća Bihaća i Vlade USK da se sačini akcioni plan i provede u roku od 30 dana u vezi s ovim pitanjem", pojasnio je Ružnić.
Najavio je da će biti iskorištene sve mogućnosti poput kapaciteta Zavoda za javno zdravstvo, Veterinarskog zavoda, Ministarstva unutrašnjih poslova USK da ova dva migrantska centra budu zatvorena ili izmještena, a lokaciju bi trebao odrediti Ured za strance.
Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća u kojem je nekoliko hiljada migranata smješteno u dva prihvatna centra, najavio je zatvaranje tih centara i poduzimanje i drugih radikalnijih mjera.
Kako je podvukao i druge zemlje suočene su s ovim problemom, ali samo u BiH najveći teret je na gradu od 60.000 stanovnika koji nema kapacitete da se adekvatno suoči sa ovim izazovom.
U 2018. godine u USK-u registrirano je više od 19.300 ilegalnih migranata, a u tom periodu počinjeno je 77 krivičnih djela, dok je u prva tri mjeseca ove godine legitimirano više od 6.000 novih migranata, a zabilježeno 79 krivičnih djela i na stotine prekršajnih mjera što izuzetno usložnjava sigurnosnu situaciju u ovom kantonu, tvrde predstavnici vlasti u ovom dijelu BiH.
Krišto: Problemu migranata pristupiti na ustavan i sistemski način
Predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Borjana Krišto (Hrvatska demokratska zajednica - HDZ) kazala je danas da migrantska kriza nije problem samo jednog kantona, ali potrebno mu je pristupiti na ustavan i sistemski način.
Sjednicu na kojoj se trebalo raspravljati o ovoj temi prethodno je prekinula jer joj nisu prisustvovali poslanici iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska zbog čega nije bilo moguće osigurati punopravno odlučivanje.
Ipak, kaže, da iako je sjednica bila zakazana pred poslanicima nije bilo materijala ni od institucija niti od poslanika koji su tražili hitnu sjednicu, osim prijedloga zaključaka Gradskog vijeća Bihaća.
"Zar o njima treba raspravljati Parlamentarna skupština BiH tim više jer u njima stoji da su oni obavezali političke predstavnike s tog područja BiH da se bave ovom temom", pojasnila je Krišto, dodajući da nikakav akt nije došao ni od Ministarstva sigurnosti BiH.
Magazinović ukazao na problem prebacivanja migranata iz Hrvatske u BiH
Jedan od poslanika koji je zatražio održavanje hitne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je i poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Saša Magazinović koji je uoči sjednice zatražio i odgovore od Vijeća ministara šta je urađeno o pitanju neovlaštenog prebacivanja migranata iz Hrvatske u BiH.
Smatra da nesaradnju između državnih institucija unutar BiH kada su u pitanju migracije pokazuje činjenica da Granična policija BiH raspolaže podacima da bi u BiH trebalo doći 75.000 migranata, dok Služba za poslove sa strancima raspolaže podatkom o dolasku 50.000 novih migranata.
Također, kazao je da njega zanima i podatak o tome koliko je novca dato BiH za suočavanje s ovom situacijom te ko i za šta je potrošio te novce, a to pitanje uputio je Vijeću ministara već tri puta, ali odgovor nije dobio.
Mišljenja je da je situacija ozbiljna kada su u pitanju ilegalni migranti te tvrdi da će se uskoro i Sarajevo i drugi gradovi suočiti s istim problemima.
