Precizirano je to Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine, a iako se postavlja pitanje kako neko za silovanja, mučenja i druge zločine počinjene u ratu može dobiti tako malu kaznu, još je poraznija činjenica da uz nju ne mora odležati niti jedan dan u zatvoru.
Osam osuđenih za ratne zločine na kaznu do jedne godine zamijenili su u Bosni i Hercegovini, u posljednjih pet godina, zatvorsku kaznu novčanom. Slobodu su kupili za 36.500 KM po osobi.
TRIAL International koji se bavi zaštitom prava žrtava već neko vrijeme upozorava na ovaj fenomen i poziva odgovorne da onemoguće otkup kazne za ratne zločine.
Ipak, na predložene izmjene Krivičnog zakona BiH kojima bi se pravednije reguliralo ovo pitanje, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ili tačnije radno tijelo tog doma dalo je dva puta negativno mišljenje zbog čega je zakon završio svoju parlamentarnu proceduru.
Izmjene Krivičnog zakona u parlamentarnu proceduru uputio je poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH u tom domu Saša Magazinović koji je u razgovoru za Fenu kazao da one nisu rukovođene nikakvim političkim ciljevima nego zdravim razumom i velikim suosjećanjem s žrtvama i njihovim porodicama.
Magazinović kaže da je intencija ovih izmjena bila onemogućiti otkup kazne, a tu se još i s razlogom postavlja pitanje kako dođe do toga da zločinci bivaju osuđeni na tako nevjerovatno kratku kaznu zatvora, a kada i budu osuđeni imaju pravo da je finansijski otkupe.
– Tako da se može reći da ratni zločini u Bosni i Hercegovini ima svoju cijenu, a ona je prilično niska s obzirom na učinjeno. Ovaj zakon se ne može gledati iz ugla koristi ili štete niti jedne etničke grupe u Bosni i Hercegovini jer su tu mogućnost koristili pripadnici sva tri konstitutivna naroda kako bi izbjegli zatvorsko izdržavanje kazne za zločin koji su počinili – dodaje Magazinović.
Kada se pročitaju neke od izrečenih presuda, kaže Magazinović, odmah postaje jasno da je jedina logična stvar da se izmijeni Krivični zakon na način da neko ko je osuđen za ratni zločin ne može otkupiti kaznu.
– Zakon je sada završio svoj parlamentarni put, nažalost bezuspješno, ali će se rasprava o njemu nastaviti u pravosudnim krugovima jer postoje alati da se ovo pitanje uredi. Također, nastavit će se i zagovaranje nevladinog sektora – kaže on.
Na izmjeni zakona Magazinović je radio sa TRIAL International BiH, a na osnovu preporuka Misije OSCE-a u BiH, ali prije svega na osnovu zahtjeva UN komiteta za eliminaciju diskriminacije nad ženama, koji je 2020. godine donio Odluku protiv BiH kojom se od države traži da spriječi da osuđeni počinitelji ratnih zločina imaju mogućnost zamijeniti zatvorsku kaznu novčanom.
Iz TRIAL International BiH kazali su Feni ranije da se mogućnošću i praksom zamjene kazne zatvora novčanom kaznom šalje obeshrabrujuća porukama žrtvama ratnih zločina.
Iako su državni poslanici u konačnici odbacili ove zakonske izmjene, Magazinović kaže da je rasparava o njemu pokazala pravne nelogičnosti zakona, Ministarstvo pravde dalo je pozitivno mišljenje, a pokrenute su i rasprave o tom pitanju unutar pravosudnih institucija.
U mišljenju Ministarstva pravde BiH navedeno je da je opravdano podržati izmjenu koju predviđa prijedlog zakona, uzimajući u obzir da Sud BiH svojom krivičnom politikom nije spriječio mogućnost zamjene izrečene kazne zatvora novčanom kaznom za ovu vrstu krivičnih djela.
To je Sud mogao učiniti, kažu iz Ministarstva, uvažavajući odredbu člana 48. Krivičnog zakona jer se njome nalaže da se počinitelju krivičnog djela odmjeri kazna u granicama koje su zakonom propisane za to krivično djelo, imajući u vidu svrhu kažnjavanja i uzimajući u obzir sve okolnosti koje utiču da kazna bude manja ili veća.
Naveli su i da je predloženu izmjenu podržala i radna grupa koju je uspostavilo Ministarstvo pravde za izmjene i dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine i Zakona o krivičnom postupku, što je posao predviđen Srednjoročnim planom rada Ministarstva pravde za 2024. godinu.
Jedno od pitanja kojem je potrebno posvetiti pažnju je, navodi Magazinović, kako je moguće da se osumnjičenima sudi po zakonu koji je vrijedio u vrijeme počinjenja krivičnog djelo što je u ovom slučaju Krivični zakon Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, a onda im se omogućava otkup kazne što je omogućeno Krivičnim zakonom BiH. Također, neophodno je mijenjati i entitetske zakone.
Prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine, dan zatvora se može zamijeniti za 100 KM. Isto toliko za otkup zatvorske kazne po danu predviđaju i Krivični zakon Federacije BiH i Brčko distrikta, dok Krivični zakon Republike Srpske propisuje da jedan dan zatvora vrijedi 50 KM, ukoliko se radi o kazni kraćoj od 12 mjeseci.
