Rast troškova života u BiH sve više građane gura u siromaštvo. Uz poskupljenje energenata, konstantni rast cijena hrane dodatni je pritisak za mnoge, posebno za domaćinstva s minimalnim primanjima. Više od 250.000 zaposlenih u Federaciji BiH u zoni je minimalnih plaća. Prema posljednjim podacima 120.000 je onih koji primaju minimalnu plaću i 150.000 čija je plaća ispod 1000 KM. S druge strane, svakog mjeseca raste broj korisnika penzija, a najniža je 573,53 KM.
Toplo varivo
I dok ekonomski stručnjaci upozoravaju na to da će ova godina biti izazovna, dugotrajno razdoblje silnih poskupljenja natjeralo je mnoge građane da komad hljeba i toplo varivo potraže u javnim kuhinjama.
Prema podacima Fondacije „Mozaik“, najmanje 16.800 građana zavisi od obroka koji svaki dan dobiju u gotovo 60 javnih kuhinja u ovoj zemlji. Iz UNDP-a, koji je krajem 2022. i početkom 2023. godine mapirao javne kuhinje širom države, ranije je objavljeno da je broj korisnika javnih kuhinja u BiH veći od 18.000.
U gotovo svim dolazi do povećanja broja korisnika. Kako nam je rekao Adnin Hasić, direktor Regionalnog odbora „Merhameta“ Mostar, zabilježen je blagi rast korisnika njihove pomoći.
– U našoj Narodnoj kuhinji u Jablanici svakodnevno pripremamo 100 obroka za socijalno ugroženo stanovništvo, dok na području cijele Hercegovine pomažemo gotovo 700 porodica slabijeg imovinskog stanja. U svakom slučaju, povećanje cijena osnovnih životnih namirnica utječe i na rad humanitarnih organizacija, pa tako i „Merhameta“. Također, i odluka Vlade Federacije BiH o povećanju minimalne plate otežat će rad „Merhameta“, a vjerujem i drugih organizacija – kaže Hasić za „Avaz“.
Ekstremno siromaštvo
U „Merhametovim“ kuhinjama u Republici Srspkoj bilježi se rapidan rast korisnika od, čak, 20 posto. Prema istraživanjima UN-a, blizu 17 posto građana BiH živi u ekstremnom siromaštvu, pokušavajući da preživi s tri do pet maraka dnevno, dok je gotovo 700.000 stanovnika na rubu siromaštva.
S druge strane, Agencija za statistiku BiH je posljednji put mjerila siromaštvo 2015. godine! Međutim, i tadašnji podaci su se odnosili na relativno siromaštvo. Prema tim podacima, 16,9 posto stanovništva BiH bilo je u toj zoni.
Siromašna domaćinstva
Zanimljivo, u anketi o potrošnji domaćinstava koju je Agencija za statistiku BiH objavila nedavno, a koja se odnosi na 2021. i 2022. godinu, dio izvještaja se odnosi na siromaštvo. Međutim, i ti indikatori se odnose na relativno siromaštvo, a raspoređeni su na razne tipove. Tako je navedeno da je po tipu naselja relativno siromašno 12,1 post gradskih domaćinstava, a 14,3 ostalih.
Po tipu domaćinstava, najsiromašniji su samohrani roditelji plus drugi srodnici kojih je 20,7 posto. Prema istom izvoru, BiH ima 18,3 posto siromašnih domaćinstava u kojima su bračni parovi bez djece starosne dobi iznad 65 godina. Siromašnih domaćinstava u kojima su bračni parovi s troje ili više djece je 14 posto.
Brojke:
– Više od 250.000 zaposlenih u Federaciji BiH u zoni je minimalnih plaća
– 150.000 je onih čija je plaća ispod 1000 KM
– Iz UNDP-a, koji je krajem 2022. i početkom 2023. godine mapirao javne kuhinje širom države, ranije je objavljeno da je broj korisnika javnih kuhinja u BiH veći od 18.000
