U jeku pandemije koronavirusa u Bosni i Hercegovini, kada je stanovništvo sve više u strahu, gotovo svakodnevno raste broj preminulih, a s druge strane, veliki je i broj onih koji se veoma teško nose s ovom pošasti.
STANJE NACIJE
Govoreći o mentalnom stanju nacije, stručnjaci iz ove oblasti navode kako se u ovom trenutku ne može sa sigurnošću govoriti o rezultatima istraživanja posljedica na mentalno zdravlje građana Bosne i Hercegovine izazvanog pandemijom Covid-19.
- S obzirom na to da je kriza u toku, realan uvid u posljedice možemo očekivati tek kasnije. Također, za istraživanje ovakvog fenomena je potrebno više vremena. Ono što imamo kao podatak s terena, direktno od profesionalaca iz oblasti mentalnog zdravlja, jeste da je u porastu broj djece koja su u riziku od suicida, kao i da je povećan broj prijavljenih prvih hospitalizacija usljed poteškoća u mentalnom zdravlju, u odnosu na prethodne godine, kaže za Oslobođenje psihologinja i psihoterapeutkinja mr. Enisa Mešić, liderica na Projektu mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini, naglašavajući kako se ovi, još neobjavljeni podaci, mogu objasniti mehanizmom djelovanja kriza koje po svojoj prirodi podstiču spektar psiholoških reakcija.
Kriza izazvana Covid-19 pandemijom višestruko zahvata različite sfere funkcionisanja društva i pojedinca. Ovo je novo i nepoznato iskustvo na globalnom nivou u savremenom svijetu, koje kao takvo izaziva neizvjesnost, osjećaj straha, često osjećaj bespomoćnosti.
Stručna psihološka podrška je organizovana u okviru centara za mentalno zdravlje u cijeloj BiH
- Na individualnom psihološkom nivou se manifestuje na različite načine, od prolaznog osjećaja anksioznosti, zbunjenosti, pada raspoloženja, pojave katastofizirajućeg načina razmišljanja do aktiviranja ili reaktiviranja težih psiholoških poteškoća, navodi Mešić.
Kada govorimo o suočavanju s krizom, psihologinja Mešić naglašava da smo svi prirodno opremljeni spektrom mehanizama suočavanja sa stresom u kriznim situacijama. Od naših prethodnih iskustava i same strukture ličnosti zavisi na koji način ćemo se suočiti s krizom, odnosno koje ćemo mehanizme suočavanja izabrati.
- U osnovi postoje dvije grupe strategija suočavanja s krizom - one čija je svrha kontrola i mijenjanje problema (suočavanje usmjereno na problem) i one strategije koje imaju za cilj upravljanje emocionalnim reakcijama (suočavanje usmjereno na emocije). Drugim riječima, ukoliko osoba osjeti da nije u stanju da se sama nosi sa stresom koji je okružuje, odnosno da nekadašnji “ventili” više ne pomažu, onda je vrijeme da se potraži stručna pomoć, objašnjava Mešić načine na koje se može pomoći svima onima kojima je neophodna pomoć struke u današnje vrijeme i navodi neke od kriterijuma kada je vrijeme da se potraži stručna pomoć.
- Osoba doživljava snažne emocije ili tjelesne reakcije s kojima se ne može nositi ili one ne slabe, već dovode do hronične napetosti, konfuzije, iscrpljenosti ili “praznine”. Više od mjesec nakon događaja osoba ne osjeća nikakve emocije (kao da je “zaleđena”) ili se stalno trudi da izbjegne emocije. Ako su noćne more i dalje česte, a san poremećen, te ako se osobi, a da to ne želi, vraćaju slike i misli na događaj. Ako su odnosi s drugim ljudima ili funkcioniranje na poslu bitno poremećeni, ako osoba nema nikoga bliskog s kim može podijeliti osjećaje, a željela bi, objašnjava mr. Mešić.
ETIČKO IZVJEŠTAVANJE
Naglašava da trauma povezana s velikom nesrećom direktno utiče na pojedince zbog njihove izloženosti takvom događaju i njegovim posljedicama, ali utiče i preko zajednice u kojoj ti ljudi žive, i to kroz glasine, medijske izvještaje, poremećaje u radu različitih službi i svakodnevna zbivanja.
- S tim u vezi neophodno je staviti poseban fokus na etičko medijsko izvještavanje kako bi mediji bili faktor mobilizacije psiholoških resursa kod građana, a ne izvor stresa, kaže psihologinja Mešić iz Asocijacije XY Sarajevo.
Podsjećamo, u okviru Projekta mentalnog zdravlja koji podržava vlada Švicarske, a implementira Asocijacija XY u partnerstvu s entitetskim ministarstvima zdravstva, kreirane su Smjernice o etičkom izvještavanju u mentalnom zdravlju namijenjene novinarima i novinarkama u BiH. Dokument se može preuzeti na web stranici mentalnozdravlje.ba.
