Prema podacima Fonda zdravstvenog osiguranja RS, tokom prvih šest mjeseci ove godine propisano je 71.025 recepata za lijekove za smirenje, uz trošak Fonda od nešto više od milion maraka.
“Kada je riječ o antidepresivima, u prvoj polovini godine propisano je 76.969 recepata, a trošak Fonda za ove lijekove iznosi oko 545.000 KM”, navode oni za “Nezavisne novine”.
Uspoređujući podatke sa istim periodom prošle godine, vidljivo je da je u prvoj polovini ove godine izdat manji broj recepata.
“U istom periodu prošle godine propisano je 75.805 recepata za lijekove za smirenje, dok je trošak Fonda bio oko milion KM. Kada je riječ o antidepresivima, propisano je 82.519 recepata, a trošak je bio oko 554.000 KM,” podsjećaju iz FZO RS.
Najčešće propisivani lijek među lijekovima za smirenje je alprazolam, dok je sertralin najzastupljeniji među antidepresivima.
“Fond zdravstvenog osiguranja RS finansira lijekove koji djeluju na nervni sistem, odnosno lijekove za smirenje i antidepresive, koji se nalaze na listi lijekova FZO RS koji se izdaju na recept. Osigurana lica koja su oslobođena plaćanja participacije za lijekove sa liste A ne plaćaju ništa, dok ostali plaćaju participaciju. Za lijekove na listi B svi osiguranici plaćaju participaciju u iznosu od 50 odsto – bez izuzetka,” pojašnjavaju oni.
Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, za “Nezavisne novine” naglašava da, iako je zabilježen manji broj izdatih recepata, taj broj je i dalje značajan. Manji broj recepata, prema njenom mišljenju, mogao bi ukazivati na pozitivne promjene, posebno u pristupu mentalnom zdravlju.
“Ja bih rekla da je došlo sigurno do poboljšanja i na polju psihološke podrške, da je povećana dostupnost i kvalitet psiholoških i psihoterapijskih usluga, gdje su ljudi možda više i otvoreniji i više su svjesniji koristi ovih metoda umjesto da se oslanjaju na lijekove kao neki prvi korak,” ističe Savanović Zorić.
Dodaje da iz ličnog iskustva primjećuje povećanje svijesti i normalizaciju odlaska kod psihoterapeuta i psihologa.
“Takođe, rekla bih da se danas možda pojedinci više i obraćaju stručnjacima za mentalno zdravlje prije nego što se stanje pogorša, tako da možda nije ni potrebno uključivati medikamentoznu terapiju. Ako se pojedinac javi kada je moguće rješavati problem u ranoj fazi, to može i smanjiti potrebu za medikamentoznom terapijom,” navodi ona.
Medikamentozna terapija, kako naglašava, uglavnom se fokusira na simptome, ali ne rješava uzrok problema.Aleksandar Milić, psiholog, također ističe za “Nezavisne novine” da mnogi građani rješavaju svoje brige i strahove lijekovima.
“Ja sa psihološkog aspekta vidim da su nama pristupi mentalnom zdravlju svedeni samo na recepte te na medikamentoznu terapiju i odatle je veliki broj upotrebe lijekova. Pristup mentalnom zdravlju i terapijski pristup se svodi isključivo na medikamentoznu terapiju 90 odsto. Trebalo bi biti obrnuto da 90 odsto bude psihoterapija, a deset odsto medikamentozna terapija, jer nekada je to potrebno,” objašnjava Milić.
Također, ukazuje na potrebu za boljom edukacijom pacijenata.
